MMF / IMF:

Bosna i Hercegovina: Zaključna izjava MMF Misije po članu 4 2015. godine

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Ron van Rooden, posjetila je Banja Luku i Sarajevo u periodu od 28. aprila do 12. maja kako bi obavili konsultacije na temelju člana IV za 2015. godinu. Zaključni sastanak sa predstavnicima vlasti obuhvatili su također procjenu Bosne i Hercegovine u okviru Programa procjene finansijskog sektora MMF-a, od strane tima koji je predvodila Sònia Muñoz u novembru 2014. godine. Članovi Misije su zahvalni vlastima i svim drugim sagovornicima na odličnoj saradnji i direktnim i otvorenim diskusijama. Na kraju posjete Misije, gospodin Van Rooden je dao sljedeću izjavu:

27.05.2015.

MMF / IMF:

Bosnia and Herzegovina: Concluding IMF Statement of the 2015 Article IV Mission

An International Monetary Fund (IMF) mission, led by Ron van Rooden, visited Banja Luka and Sarajevo during April 28-May 12 to conduct the 2015 Article IV consultation discussions. The concluding meetings with the authorities also covered Bosnia and Herzegovina’s assessment under the IMF Financial Sector Assessment Program, conducted during November 2014 by a team led by Sònia Muñoz. The mission is grateful to the authorities and all other counterparts for their excellent cooperation and frank and open discussions. At the conclusion of the mission, Mr. van Rooden issued the following statement:

27.05.2015.

Znakovi ekonomskog oporavka nakon teških godina

1. Bosna i Hercegovina je ostvarivala značajan rast prije globalne finansijske krize. Značajni prilivi u bankarskom sistemu potakli su veliki rast kreditiranja, dok je uvođenje poreza na dodatnu vrijednost 2006. godine omogućilo značajno povećanje zapošljavanja i plata u javnom sektoru i rast socijalnih davanja. Međutim, kako su rasli prihodi tako se povećavala osjetljivost na unutrašnje i vanjske faktore. Nakon naglog pada ekonomije usljed globalne krize, deficiti tekućeg računa i budžeta su naglo porasli, a s njima i javni dug. Nakon krize rast je bio oskudan uz nekoliko zamaha i zaustavljanja, što je odražavao slabu ekonomsku aktivnost u cijeloj Evropi i smanjenje finansijske poluge banaka u stranom vlasništvu.

2. Vanjski i unutrašnji debalansi postepeno se smanjuju posljednjih godina uglavnom putem fiskalne konsolidacije, ali također odražavaju i niži nivo investicija i veće uštede. Privreda se počela oporavljati 2013. godine i rast je dostigao nivo od 2,5 posto. Ovaj napredak je prekinut prirodnom katastrofom koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine. Međutim, privreda se pokazala otpornijom na utjecaj prirodne katastrofe nego što se u početku očekivalo. Proizvodnja i izvoz su se oporavili brže nego što je očekivano, te bez obzira na ograničene isplate donatorske pomoći – pored hitne pomoći za vanredne situacije - procijenjeno je da je rast u 2014. godini bio veći od 1 procenta. Deficit tekućeg računa i budžetski deficit su se povećali, ali u mnogo manjoj mjeri nego što se predviđalo, dok je na kraju 2014. godine javni dug porastao na 45 procenata BDP-a.

3. Nakon ovih teških godina, osjetan je sve jači napredak. Kako se procjenjuje poboljšanje ekonomske aktivnosti u Evropi, tako se u Bosni i Hercegovini očekuje ekonomski rast od preko 2 procenta u ovoj godini. Industrijske aktivnosti i izvoz će dobiti zamah, a zajedno sa padom cijena goriva dovest će do povećanja prihoda i potrošnje. Napori usmjereni ka obnovi bi mogli značajno doprinijeti oporavku pod uslovom da vlasti mogu ubrzati apsorpciju pomoći koju su donatori stavili na raspolaganje i da se projekti mogu postepeno provoditi. U međuvremenu, deflacija je uvezena putem aranžmana valutnog odbora i očekuje se da će inflacija ostati niska u narednom periodu.

4. U budućnosti, rast bi se mogao povećati na 4 procenta u srednjoročnom periodu ukoliko se ostvari održivi napredak u provedbi strukturalnih reformi. Ukoliko se to ne desi, mogućnosti za rast će vjerovatno biti mnogo slabije nego u periodu prije krize. Osim toga, buduće stanje i dalje ovisi o suštinskim rizicima. U smislu eksternih faktora, rizici su uravnoteženi jer stagnacija u Evropi, potencijalni poremećaji na finansijskom tržištu ili geopolitičke tenzije mogu smanjiti rast, dok bi brži oporavak u Evropi ili rješavanje trgovinskih pitanja između Bosne i Hercegovine i EU mogli predstavljati poticaj izvozu. Međutim, unutrašnji politički rizici i dalje značajno utječu na prognozu jer je rizik neprovođenja politika značajan s obzirom na složeno političko uređenje.

After difficult years, signs of an economic recovery

1. Bosnia and Herzegovina had experienced strong growth prior to the global financial crisis. Sizable inflows into the banking system fueled a credit boom, while the introduction of value added taxation in 2006 allowed for large increases in public sector employment and in public wages and social benefits. But while incomes rose, so did domestic and external vulnerabilities. When output collapsed in the aftermath of the global crisis, the current account and budget deficits rose sharply, and with that public debt. Growth was lackluster following the crisis, with several starts and stops, reflecting weak activity across Europe and deleveraging by foreign-owned banks.

2. External and internal imbalances have been gradually reduced in recent years, mainly through fiscal consolidation, but also reflecting lower investment and higher savings. The economy started to recover in 2013, with growth reaching 2.5 percent. This progress was interrupted by the natural disaster that hit Bosnia and Herzegovina in May 2014. However, the economy proved more resilient to the impact of the disaster than initially expected. Production and exports rebounded faster than anticipated, and despite the limited disbursements of donor assistance—beyond the immediate emergency assistance—growth is estimated to have reached over 1 percent in 2014. The current account and budget deficits widened, but much less than had been feared, while public debt rose to 45 percent of GDP by end-2014.

3. After these difficult years, the recovery is showing signs of taking a firmer hold. As economic activity is projected to pick up in Europe, growth in Bosnia and Herzegovina is expected to rebound to over 2 percent this year. Industrial activity and exports will gather momentum, and together with the decline in fuel prices, this will boost incomes and consumption. Reconstruction efforts could significantly support the recovery, provided that the authorities can speed up the absorption of assistance that donors have made available and projects can be gradually implemented. Meanwhile, deflation has been imported through the currency board arrangement and inflation is projected to remain low in the period ahead.

4. Looking ahead, growth could accelerate to 4 percent over the medium term, provided that sustained progress is made in structural reform implementation. Absent this, growth prospects are likely to be much weaker than before the crisis. Also, the outlook remains subject to substantial risks. On the external side, risks are balanced, as stagnation in Europe, possible financial market strains, or geo-political tensions could dampen growth, while a faster recovery in Europe or the resolution of trade issues between Bosnia and Herzegovina and the EU could spur exports. Domestic political risks, however, continue to weigh heavily on the outlook, as the risk of policy slippages is significant given the complex political set-up.

Kašnjenje u provođenju reforme sprečava rast prihoda i zapošljavanja

5. Uprkos napretku koji je u posljednje vrijeme ostvaren, Bosna i Hercegovina još uvijek značajno zaostaje za susjednim zemljama po pitanju približavanja prihoda naprednim evropskim ekonomijama, sa prihodom po glavi stanovnika u prosjeku od tek četvrtine prosječnog nivoa prihoda u naprednim evropskim ekonomijama. Nezaposlenost kontinuirano ostaje na veoma visokom nivou, a posebno zabrinjava visoka stopa dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti među mladima. Kako u privatnom sektoru ima malo radnih mjesta, a istovremeno je uvjetna nadnica dosta visoka zbog značajnih doznaka iz inostranstva i relativno visokih plata u javnom sektoru, oni koji traže posao se okreću inostranstvu ili „čekaju“ na posao u javnom sektoru.

6. Slabi rezultati tržišta rada također predstavljaju odraz niskog nivoa privatnih investicija, posebno direktnih stranih ulaganja, u poređenju sa susjednim zemljama. To je ograničilo potencijalni obim proizvodnje i otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru, te doprinijelo relativno niskom nivou izvoza. Ovaj nedostatak investicija predstavlja odraz ne samo političkih rizika već posebno i lošeg poslovnog okruženja i rigidnosti tržišta rada. Kompleksna struktura vlasti sa mnoštvom propisa i fragmentiranim ekonomskim prostorom stvara najveće prepreke poslovanju.

Reforme su hitno potrebne

7. Neophodan je ambiciozan plan rješavanja problema da bi se ubrzao rast i smanjila nezaposlenost, uz istovremeno održavanje makroekonomske stabilnosti. Politike će se morati fokusirati na: (i) intenziviranje reformi s ciljem unapređenja poslovnog okruženja, privlačenja investicija i povećanja potencijala za ekonomski rast; (ii) nastavak fiskalne konsolidacije da bi se javni dug usmjerio ka kontinuiranom smanjenju uz istovremeno poboljšanje kvalitete vladine potrošnje; i (iii) očuvanje stabilnosti finansijskog sektora i oživljavanje kreditiranja banaka.

Lagging reform implementation holds back incomes and employment

5. Despite recent progress, Bosnia and Herzegovina still substantially lags its peers in income convergence to advanced European economies, with per capita income averaging only about a quarter of the average income level in advanced European economies. Unemployment is stuck at a very high level, and high youth and long-term unemployment are particularly worrisome. With few private sector jobs and high reservation wages as a result of sizable remittances and relatively high public sector wages, job seekers look for opportunities abroad or “wait” for a job in the public sector.

6. The poor labor market outcomes also reflect the low level of private investment, in particular foreign direct investment, compared to peers. This has limited potential output and private sector job creation, contributing also to a relatively low level of exports. This lack of investment reflects not only political risks, but notably the poor business environment and labor market rigidities. The complex governing structure with its multitude of regulations and a fragmented economic space create major obstacles to businesses.

An urgent need for reforms

7. An ambitious policy agenda is necessary to accelerate growth and reduce unemployment, while maintaining macroeconomic stability. Policies will need to focus on: (i) intensifying reforms to improve the business environment, attract investment, and raise the economy’s growth potential; (ii) resuming fiscal consolidation to place public debt on a steady downward path, while improving the quality of government spending; and (iii) safeguarding financial sector stability and reviving bank lending.

Unapređenje strukturalnih reformi da bi se potaknuo rast i otvaranje radnih mjesta

8. U posljednjih nekoliko godina ostvaren je određeni napredak u olakšavanju registracije i početka poslovanja poslovnih subjekata, ali se još mnogo toga mora učiniti. Slično tome, pokazalo se da je teško ostvariti konsenzus između socijalnih partnera o novom zakonu o radu koji bi pomogao u otvaranju radnih mjesta. Da bi se privukle investicije i potaklo otvaranje radnih mjesta u formalnoj privredi, od ključnog je značaja sljedeće:

• Unapređenje poslovnog okruženja putem: (i) daljeg smanjenja administrativnog opterećenja preduzeća, uključujući usaglašavanje propisa između entiteta i smanjenje parafiskalnih nameta; (ii) oživljavanja privatizacije preduzeća u državnom vlasništvu; (iii) unapređenja sudskog sistema: i (iv) finalizacije procesa pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i rješavanja trgovinskih pitanja sa Evropskom Unijom.

• Jačanje funkcioniranja tržišta rada putem: (i) revitalizacije procesa pregovaranja kolektivnog ugovora; (ii) omogućavanje boljeg povezivanja plata sa radnim učinkom; (iii) smanjenje negativnih poticaja za zapošljavanje; i (iv) povećanje inspekcijskog nadzora rada s ciljem smanjenja neformalnog zapošljavanja i bolje zaštite prava radnika. To će se morati popratiti jačanjem sistema zaštite nezaposlenih i aktivnim politikama na tržištu rada, uključujući i proširenje mogućnosti za obuku i edukaciju.

Vladine finansije trebaju biti održive i efikasnije

9. Fiskalna politika će morati uspostaviti ravnotežu između osiguravanja kratkoročne održivosti i davanja podrške oporavku koji je još u povojima. Za to je potrebno postepeno nastaviti sa fiskalnom konsolidacijom jer su javni dug, a posebno obaveze servisiranja duga, još uvijek veoma visoke. Usvojeni budžeti centralnih vlada za 2015. godinu kojima se pokušava ograničiti tekuća potrošnja su usklađeni sa ovim ciljem. Predviđa se da će ukupni budžetski deficit pasti na oko 2,5 posto BDP-a ove godine, iako to također zavisi od sposobnosti kontroliranja prekomjerne potrošnje nižih nivoa vlasti, vanbudžetskih fondova i preduzeća u državnom vlasništvu.

10. Istovremeno, potrebne su sveobuhvatne fiskalne reforme da bi se osigurala održivost ove konsolidacije, stvorio prostor za investiranje u infrastrukturu i da bi se poboljšala efikasnost javnih finansija:

• Naplata i administracija prihoda moraju se ojačati putem: (i) jačanja saradnje između četiri porezne uprave i jačanja ovlasti entitetskih poreznih uprava da bi se unaprijedila porezna disciplina; (ii) provođenja kontrola i inspekcijskog nadzora koji je zasnovan na riziku, i (iii) jačanja napora u smislu naplate poreznih i dugovanja po osnovu doprinosa.

• Visoko porezno opterećenje rada može se vremenom umanjiti snižavanjem stope obaveznih doprinosa, što bi se kompenziralo proširivanjem osnovice za obračun poreza i doprinosa, te smanjivanjem potrošnje.

• Jedinstvena stopa poreza na dodanu vrijednost koja se primjenjuje na široku osnovicu pokazala se veoma efikasnom i potrebno je zadržati.

• Veličinu javne potrošnje potrebno je smanjiti, a njenu strukturu i kvalitet unaprijediti putem: (i) provedbe reforme javne uprave, (ii) pokretanja reforme zdravstva, (iii) osiguranja održivosti penzionog sistema provođenjem reforme sistema penzija, te (iv) poboljšanja usmjeravanja socijalne pomoći kako bi pružila zaštitu najranjivijim skupinama, uz istovremeno obuzdavanje troškova boračkih naknada, između ostalog putem završavanja procesa revizije prava.

• Potrebno je ojačati kontrolu nad nižim nivoima vlasti i vanbudžetskim fondovima kako bi se osigurala potpuna odgovornost za povećavanje nepokrivenih obaveza i zaustavilo isto, te pristupiti rješavanju problema preduzeća u državnom vlasništvu koja proizvode gubitke. Potrebna je sveobuhvatna strategija za rješavanje problema neplaćenih socijalnih doprinosa.

Advancing structural reforms to boost growth and job creation

8. Some progress has been made in the last few years to make it easier to start and operate a business, but much remains to be done. Similarly, it has proven difficult to achieve consensus between the social partners on new labor market legislation that would help create more jobs. To attract investment and boost job creation in the formal economy, it will be critical to:

• Improve the business environment by: (i) further reducing the administrative burden on businesses, including by harmonizing regulations between the entities and reducing para-fiscal fees; (ii) restarting privatization of state-owned companies; (iii) improving the court system; and (iv) finalizing the process of World Trade Organization accession and resolving trade issues with the European Union (EU).

• Enhance the functioning of the labor market by: (i) revitalizing the collective bargaining process; (ii) allowing wages to be better linked to performance; (iii) reducing disincentives for hiring; and (iv) increasing labor inspections to reduce informal employment and better protect workers’ rights. This will need to be accompanied by strengthening the system of unemployment benefits and active labor market policies, including by expanding training and education opportunities.

Making government finances sustainable and more efficient

9. Fiscal policy will need to strike a balance between ensuring medium-term sustainability and supporting the nascent recovery. This calls for a gradual resumption of fiscal consolidation, as public debt and notably debt service obligations are still high. The 2015 central government budgets that were adopted and which aim to contain current spending are consistent with this goal. The overall budget deficit is projected to decline to about 2.5 percent of GDP this year, although this also depends on the ability to control overspending by lower levels of government, extra-budgetary funds, and state-owned companies.

10. At the same time, comprehensive fiscal reforms are needed to make this consolidation sustainable, to create room for investment in infrastructure, and to improve the efficiency of public finances:

• Revenue collection and administration will need to be strengthened by: (i) enhancing the cooperation between the four tax authorities and strengthening the powers of the entity tax administrations to improve compliance; (ii) implementing risk-based tax audits and inspections, and (iii) increasing efforts to collect outstanding tax and social security contribution debts.

• The high tax burden on labor can be reduced over time by lowering social security contribution rates, offsetting this by broadening the base for taxes and contributions and through spending cuts.

• The single-rate value added tax that is applied to a broad base is highly effective and will need to be preserved.

• The size of public spending will need to be reduced, and its composition and quality improved through: (i) implementing public administration reform; (ii) initiating health care reform; (iii) ensuring the sustainability of the pension system by completing pension reforms; and (iv) improving the targeting of social assistance to protect the most vulnerable, while containing the costs of benefits to war veterans, including by completing the audit process.

Controls over lower levels of government and extra-budgetary funds will need to be strengthened to fully account for and stop the increase in uncovered liabilities, and loss-making state-owned enterprises will need to be addressed. A comprehensive strategy is needed to tackle the issue of unpaid social security contributions.

Zaštita stabilnog finansijskog sistema koji može podržati rast

11. Aranžman valutnog odbora predstavlja kamen temeljac ekonomskih politika u Bosni i Hercegovini. On pruža stabilnost u inače neizvjesnom okruženju. Zvanične devizne rezerve su adekvatne, a realni efektivni kurs je, kako se čini, uglavnom u skladu sa temeljnim ekonomskim činiocima.

12. Bankarski sektor je relativno dobro prebrodio globalnu finansijsku krizu i godine slabog ekonomskog rasta koje su uslijedile, kao i prošlogodišnje poplave. Na agregatnom nivou, sektor bankarstva i dalje je likvidan i adekvatno kapitaliziran, iako su još uvijek prisutne neke osjetljivosti. Neke banke sa nedostacima u upravi i upravljanju rizikom, kao i sa visokim omjerom koncentracije zajmova vjerovatno će zahtijevati dodatni kapital.

13. Krediti privatnom sektoru su još uvijek na niskom nivou budući da je potražnja za novim zajmovima slaba i da banke i dalje popravljaju vlastite bilanse stanja. Kvalitet aktive banaka i njihova profitabilnost oslabili su poslije krize. Ovo je, pored neadekvatnog okvira za rješavanje problema i nesolventnosti, rezultiralo trajno visokim nivoom nekvalitetnih zajmova - koji je na kraju 2014. godine iznosio 14 posto ukupnih zajmova, iako su za njih uglavnom izvršena rezerviranja.

14. Potrebno je uložiti dalje napore s ciljem osiguranja stabilnosti finansijskog sektora i potpore oživljavanju kreditne aktitvnosti banaka:

• Potrebno je snažnije djelovati u reguliranju pitanja slabijih banaka. To će zahtijevati razradu sveobuhvatne strategije - koja će se oslanjati na temeljnu dijagnostičku procjenu - uključujući i pouzdan zaštitni mehanizam za postupanje u bilo kakvim sistemskim slučajevima. Istovremeno, s obzirom na visoke stope likvidnosti u sistemu, također bi se moglo razmotriti podizanje obavezne rezerve za banke s ciljem ponovne izgradnje finansijskih rezervi, iako bi one mogle biti i bolje prilagođene u prudencijalne svrhe.

• Postignut je dobar napredak u izradi novih zakona o bankama s ciljem njihovog usklađivanja sa direktivama EU i zahtjevima Bazela i očekuje se da će ovaj proces uskoro biti završen. Očekuje se da će ovi zakoni ojačati korektivne i provedbene ovlasti supervizora, uvesti konsolidiranu superviziju, te unaprijediti upravljanje krizom i okvir za rješavanje problematičnih banaka. Planiranje djelovanja u kriznim situacijama i pripravnost za krizu su unaprijeđeni, ali ih je potrebno dalje jačati, a makroprudencijalni okvir je potrebno proširiti.

• Također su potrebne zakonodavne i regulatorne promjene s ciljem unapređenja okvira za naplatu i rješavanje nekvalitetnih zajmova, između ostalog putem omogućavanja vansudskog restrukturiranja dugova i prodaje nekvalitetnih zajmova od strane banaka.

Potrebno je hitno djelovati kako bi se pravni i regulatorni okvir za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u potpunosti uskladio sa međunarodnim standardima. Iako je u tom pogledu postignut napredak, ukoliko ovaj posao ne bi bio uspješno završen, to bi moglo rezultirati ozbiljnim preprekama za prekogranične transakcije.

Safeguarding a stable financial system that can support growth

11. The currency board arrangement is a cornerstone of economic policies in Bosnia and Herzegovina. It provides stability in an otherwise uncertain environment. Official foreign exchange reserves are adequate and the real effective exchange rate appears to be broadly in line with economic fundamentals.

12. The banking sector weathered the global financial crisis and the subsequent years of weak economic growth, as well as last year’s floods, relatively well. At the aggregate level, the banking system remains liquid and adequately capitalized, although some vulnerabilities remain. Some banks with governance and risk management shortcomings and high loan concentration ratios are likely to require additional capital.

13. Credit to the private sector is still stuck in low gear, as demand for new loans is weak and banks continue to repair their balance sheets. Banks’ asset quality and profitability have weakened since the crisis. This, together with an inadequate resolution and insolvency framework, has resulted in a persistently high level of non-performing loans—14 percent of total loans at end-2014, although these are largely provisioned for.

14. Further efforts are needed to ensure financial sector stability and to help revive bank lending:

• Stronger actions are needed to deal with weaker banks. This will require developing a comprehensive strategy—backed by a thorough diagnostic assessment—including a credible backstop to deal with any systemic cases. At the same time, with high liquidity ratios in the system, consideration could also be given to raising reserve requirements for banks, to rebuild financial buffers, while they could also be better tailored toward prudential purposes.

• Good progress has been made in preparing new banking laws to bring these in line with EU directives and Basel requirements, and this process is expected to be completed soon. These laws are expected to strengthen supervisors’ corrective and enforcement powers, introduce consolidated supervision, and improve crisis management and resolution frameworks. Contingency planning and crisis preparedness has improved, but should be strengthened further, and the macro-prudential framework should be broadened.

• Legislative and regulatory changes are also needed to improve the framework for recovering and resolving non-performing loans, including facilitating out-of-court restructuring of debts and the sale of non-performing loans by banks.

Urgent action is needed to bring the legal and regulatory framework for combating money laundering and the financing of terrorism fully in line with international standards. While progress has been made, failure to complete this work could result in serious obstacles to cross-border transactions.

Budući angažman MMF-a

15. Osoblje MMF-a također vodi razgovore o budućem angažmanu MMF-a u Bosni i Hercegovini. Glavni prioriteti ekonomskih politika vlasti blisko su usklađeni sa stanovištima osoblja MMF-a i Misija očekuje da će se uskoro vratiti u Bosnu i Hercegovinu radi detaljnijih razgovora o mogućem aranžmanu koji bi naslijedio postojeći. U međuvremenu, osoblje MMF-a također usko koordinira sa drugim međunarodnim institucijama, uključujući EU, Evropsku banku za obnovu i razvoj i Svjetsku banku, u pogledu pružanja podrške ekonomskim politikama vlasti.

Zaključna izjava opisuje preliminarne rezultate osoblja MMF-a na kraju službene posjete (ili ‘misije’), najčešće nekoj od zemalja članica. Misije su dio redovnih (obično godišnjih) konsultacija po članu IV Statuta MMF-a, u kontekstu zahtjeva za korištenje sredstava MMF-a (zaduživanjem kod MMF-a), kao dio rasprava o programima koje prate stručnjaci MMF-a ili kao dio drugih oblika praćenja ekonomskih kretanja koje provode uposlenici MMF-a.

Future IMF engagement

15. IMF staff has also been discussing future IMF engagement with Bosnia and Herzegovina. The authorities’ main economic policy priorities are closely aligned with staff’s views and the mission expects to return to Bosnia and Herzegovina soon for more detailed discussions on a possible successor arrangement. Meanwhile, staff is also coordinating closely with other international institutions, including the EU, the European Bank for Reconstruction and Development, and the World Bank, regarding support for the authorities’ economic policies.

A Concluding Statement describes the preliminary findings of IMF staff at the end of an official staff visit (or ‘mission’), in most cases to a member country. Missions are undertaken as part of regular (usually annual) consultations under Article IV of the IMF’s Articles of Agreement, in the context of a request to use IMF resources (borrow from the IMF), as part of discussions of staff monitored programs, or as part of other staff monitoring of economic developments.

Vlasti su pristale na objavljivanje ove Izjave. Stavovi predstavljeni u ovoj Izjavi su stajališta članova Misije MMF-a i ne predstavljaju neophodno stavove Izvršnog odbora MMF-a. Na osnovu preliminarnih nalaza ove Misije, članovi Misije će pripremiti izvještaj koji će, ukoliko ga uprava odobri, biti predstavljen Izvršnom odboru MMF-a radi rasprave i donošenja odluke.

The authorities have consented to the publication of this statement. The views expressed in this statement are those of the IMF staff and do not necessarily represent the views of the IMF’s Executive Board. Based on the preliminary findings of this mission, staff will prepare a report that, subject to management approval, will be presented to the IMF Executive Board for discussion and decision.

Tekst je prvobitno objavljen na MMF web sajtu (12.05.2015).

This article was originally published on the IMF website (12.05.2015).

Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom članku, isključivo leži na autorima i nužno ne odražavaju mišljenje urednika Dialogue - BiH2.0 – Dijalog, njegovog savjetodavnog odbora, Tufts univerziteta, partnera, pobornika i donatora.

Responsibility for the information and views set out in this article lies entirely with the authors, and do not necessarily reflect the opinion of the Dialogue - BiH2.0 - Dijalog Editors, its Advisory Board, Tufts University, Partners, Supporters and Donors.}

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)