Cihan Sultanoglu:

Dvanaest mjeseci poslije kiše: Lekcije naučene, gledati naprijed

Buduće generacije će trebati te lekcije više nego ikad pošto svi znanstveni podaci ukazuju na porast negativnih efekata klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini i regionu, što će rezultirati krajnostima u vremenskoj prognozi kao što su bile kiše 2014.

20.05.2015.

Cihan Sultanoglu:

Twelve months after the rain: Lessons Learned, Looking Ahead

Generations to come will need these lessons more than ever as all scientific data indicate the increasing negative effects of climate change in Bosnia and Herzegovina and the region, which will result in more extreme weather events such as the rainfalls in 2014.

20.05.2015.

Poštovani ministre, vaše ekselencije, drage kolege, dame i gospodo,

Čast mi je pozdraviti vas sve danas u Domu UN, zajedno sa svim našim partnerima i našim koorganizatorom Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine, na konferenciji “Dvanaest mjeseci poslije kiše: Lekcije naučene, gledati naprijed”.

Danas, godinu nakon što smo svjedočili veličini snage razarajućih poplava u regionu u maju prošle godine, imamo priliku da se zapitamo šta smo naučili iz toga i šta treba uraditi. Šta smo uradili dobro a šta bismo mogli i treba da uradimo bolje. Kako smo odgovorili na poplavu? Koliko se dobro oporavljamo? Da li su naš razvoj i investiranje u oporavak danas sigurniji? I dok to radimo, ne zaboravimo da Bosna i Hercegovina skoro svake godine trpi mnogostruke prijetnje od šumskih požara, potencijalnih industrijskih katastrofa, epidemija, zemljotresa, suše, klizišta, poplava i snježnih padavina.

Prije poplava u maju 2014, prosječni godišnji ekonomski gubici nastali zbog katastrofa dostizali su oko jedan posto BDP-a u zemlji. Ogromna proporcija tih gubitaka mogla bi se spriječiti. Nažalost, Bosna i Hercegovina je još uvijek suočena sa mnogim izazovima, uključujući i one finansijske i ekonomske. Stoga zemlja ne može priuštiti luksuz gubitka od nesreća i mora naučiti lekciju da se bolje zaštiti.

Buduće generacije će trebati te lekcije više nego ikad pošto svi znanstveni podaci ukazuju na porast negativnih efekata klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini i regionu, što će rezultirati krajnostima u vremenskoj prognozi kao što su bile kiše 2014.

Godinama Ujedinjene nacije odgovaraju na slične posljedice uzrokovane nesrećama u različitim dijelovima svijeta i mogu reći da pred Bosnom i Hercegovinom nije lak zadatak. Svaka zemlja ima primarnu odgovornost da smanji rizik od nesreća vlastitim naporima i kroz regionalnu i međunarodnu saradnju. Da bi se to postiglo potrebno je snažno političko opredjeljenje i vođstvo.

Sa vodećom ulogom i jasnom podjelom zaduženja svi nivoi vlasti u BiH moraju da sarađuju između sebe i s drugim relevantnim sudionicima, uključujući međunarodnu zajednicu. Osim institucija vlade, odgovor na nesreće, oporavak i prevenciju zahtijeva angažman i partnerstvo unutar cijelog društva.

Svjedočili smo velikim naporima solidarnosti među različitim grupama tokom odgovora prošle godine. Ova solidarnost i zajednički napori moraju se nastaviti dok gradimo mehanizme otpornosti i saradnje. Privatni sektor, civilno društvo i znanstvene institucije moraju biti svjesni uloge koju imaju i kako kroz akcije kao što su osiguranje, donošenje odluke u vezi informiranosti o nesrećama, rast svijesti i podjelu znanja mogu doprinijeti sveobuhvatnom otporu Bosne i Hercegovine.

Ovu godinu obilježavaju važni međuvladini pregovori o agendi razvoja poslije 2015, klimatskim promjenama i smanjenju rizika od nesreća, humanitarnom pregledu – što su sve usko povezane agende koje će oblikovati našu budućnost. Okvir Sendai za smanjenje rizika od nesreća 2015-2030, usvojen u martu ove godine u Japanu, naglašava ovo i traži od zemalja širom svijeta da investiraju u bolje izbore i one izbore razvoja o boljoj informiranosti o riziku uzimajući u obzir porast ekstremnih vremenskih događanja kao rezultat klimatskih promjena.

Ponosna sam da agencije UN u BiH zajedno sa partnerima doprinose vođstvu, pomoći i resursima i koordiniraju različite napore da podrže zemlju da odgovori na poplave od prošle godine.

Danas agencije UN u BiH implementiraju preko 80 miliona američkih dolara u oporavak od poplava i programe za gradnju otpornosti. Želim da iskoristim ovu priliku da se zahvalim u ime građana BiH i Ujedinjenih nacija našim partnerima koji su velikodušno doprinijeli ovom naporu: Evropska unija, vlade Norveške, SAD, Velike Britanije, Japana, Švedske, Švajcarske, Rumunije, Slovačke i Francuske, kao i vladama BiH na različitim nivoima, koje su finansirale prioritetne potrebe oporavka i pomažu one koji su ekonomsko i socijalno najranjiviji.

Vjerujući u spremnost i prevenciju, agencije UN i naši međunarodni partneri nastaviće da pomažu Bosni i Hercegovini da se bolje pripremi za odgovor na hitnu situaciju i smanji rizik od nesreća. Tražimo od Bosne i Hercegovine da efikasno koristi ovu pomoć i u najvećoj mogućoj mjeri ima na umu živote koje može spasiti i materijalne gubitke koje može spriječiti. Dozvolite da naglasim da samo koordinirana akcija, sa jasnim mandatima i znanstveno dobijenih procjena o potrebama može obezbijediti potpune i održive rezultate. Vjerujem da možemo početi s današnjim radom i ja vas podstičem da iskoristite današnju konferenciju i učestvujete u poštenoj diskusiji o naučenim lekcijama i putu naprijed.

Dear Minister, your excellences, dear colleagues, ladies and gentlemen,

It is my honour to welcome you all today in the UN House, together with all our partners and our co-organizer the Ministry of Security of Bosnia and Herzegovina, at the conference

“Twelve months after the rain: Lessons Learned, Looking Ahead”.

Today, one year after we witnessed the power of devastating floods in the region in May last year, we have an opportunity to ask ourselves what we learnt from it and what needs to be done. What we did well and what we could have and should have done better. How did we respond to the floods? How well are we recovering? Are our development and recovery investments safer today? And while doing this, let us not forget that Bosnia and Herzegovina suffers from multi-hazard threats of forest fires, potential industrial disasters, epidemics, earthquakes, droughts, landslides, floods and snowfalls almost every year.

Before the May 2014 floods, the average annual economic losses resulting from disasters reached about one per cent of the country’s GDP. A large proportion of these losses could have been prevented. Unfortunately, Bosnia and Herzegovina is still facing many challenges, including financial and economical ones. That is why this country cannot afford the luxury of disaster losses and has to learn how to better protect itself.

Generations to come will need these lessons more than ever as all scientific data indicate the increasing negative effects of climate change in Bosnia and Herzegovina and the region, which will result in more extreme weather events such as the rainfalls in 2014.

For years United Nations are responding to similar consequences caused by disasters in different parts of the world and I can say that Bosnia and Herzegovina is not faced with an easy task. Each State has the primary responsibility to reduce disaster risk, by its own efforts and through regional and international cooperation. Strong political commitment and leadership is needed to achieve this.

Having a leading role and clear division of competencies, all levels of government in BiH have to cooperate among themselves and with other relevant stakeholders, including the International Community. Besides government institutions, response to disasters, recovery and prevention require engagement and partnership within the whole of society.

We witnessed great solidarity efforts among different groups during the response last year. This solidarity and joint efforts have to be continued while we are building resilience and coordination mechanisms. Private sector, civil society and scientific institutions have to be aware of the role they have and how through actions such as insurance, disaster-informed decision-making, awareness raising and knowledge sharing they can contribute to overall resilience of Bosnia and Herzegovina.

This year is marked by important intergovernmental negotiations on the post-2015 development agenda, climate change and disaster risk reduction, humanitarian review - all closely interrelated agendas that will shape our future. The Sendai Framework for Disaster Risk Reduction 2015-2030 adopted this year in March in Japan, emphases this and urges states throughout the world, to invest into better and risk-informed development choices taking into account increase of extreme weather events as a result of climate change.

I am proud that UN agencies in BiH together with partners provided leadership, help and resources and coordinated different efforts to support the country in response to the floods last year.

Today UN agencies in BiH are implementing over 80 million USD in flood recovery and resilience-building programmes. I want to use this opportunity to thank on behalf of the BIH citizens and the United Nations our partners, who have generously contributed to this effort: The European Union, the Government of Norway, USA, UK, Japan, Sweden, Switzerland, Romania, Slovakia and France as well as the governments of BIH at various levels, who have funded priority recovery needs and are helping those who are economically and socially most vulnerable.

As strong believers in preparedness and prevention, UN agencies and our international partners will continue to help Bosnia and Herzegovina to better prepare for emergency response and to reduce disaster risks. We urge Bosnia and Herzegovina to utilize this assistance efficiently and to the greatest extent possible bearing in mind the lives it can save and material losses it can prevent.

Let me emphasize, that only coordinated action, with clear mandates and needs assessments scientifically informed can provide complete and sustainable results. I believe that we can start our work today and I encourage you to use today’s conference and participate in an honest discussion on lessons learned and way ahead.

Cihan Sultanoglu, pomoćnica generalnog sekretara UN i direktorica Regionalnog ureda UNDP za Evropu i zemlje Commonwealtha

Cihan Sultanoglu, UN Assistant Secretary-General and Director of UNDP Regional Bureau for Europe and the Commonwealth States

Tekst je prvobitno objavljen na UNDP-BiH websajtu (12.05.2015).

This article was originally published on the UNDP-BIH website (12.05.2015).

Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom članku, isključivo leži na autorima i nužno ne odražavaju mišljenje urednika Dialogue - BiH2.0 – Dijalog, njegovog savjetodavnog odbora, Tufts univerziteta, partnera, pobornika i donatora.

Responsibility for the information and views set out in this article lies entirely with the authors, and do not necessarily reflect the opinion of the Dialogue - BiH2.0 - Dijalog Editors, its Advisory Board, Tufts University, Partners, Supporters and Donors.}

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)