„Evropska komisija je i dalje predana održavanju bezviznog režima putovanja za državljane zemalja Zapadnog Balkana. Rezultati liberalizacije viznog režima jako su vidljivi u pogledu poticanja kontakata među ljudima i poslovnih mogućnosti. Međutim, zloupotreba režima putovanja bez vize u svrhu traženja azila u EU mora se riješiti sistemski i prikladnom raspodjelom sredstava. U našem se izvještaju iznosi niz preporuka za rješavanje poticajnih faktora i faktora za privlačenje koji su odgovorni za nezakonitu migraciju te stoga iskreno pozivam na potpunu podršku i saradnju svih država sudionica”, rekao je Dimitris Avramopoulos, povjerenik za migracije, unutrašnje poslove i građanstvo.

Glavni zaključci

Zloupotreba azila od strane državljana zemalja Zapadnog Balkana koji putuju bez vize i dalje predstavlja veliki problem.

Broj zahtjeva za azil u EU i zemljama pridruženim Schengenu koje su podnijeli državljani pet zemalja Zapadnog Balkana koji putuju bez vize polako raste nakon uvođenja liberalizacije viznog režima, a vrhunac doseže 2013. sa 53.705 zahtjeva. U prvih devet mjeseci 2014. brojke su 40 % više nego u istom razdoblju u 2013.

Istovremeno stopa priznavanja zahtjeva za azil u EU i zemljama pridruženima Schengenu nastavila se smanjivati za sve državljane zemalja Zapadnog Balkana kojima nije potrebna viza, iz čega proizlazi da je većina zahtjeva očito i dalje neutemeljena. Stopa priznavanja iznosila je 3,7 % za državljane Crne Gore, 2,7 % za državljane Srbije te 1 % za državljane Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije. Dok je 8,1 % podnositelja zahtjeva iz Albanije te 5,9 % državljana Bosne i Hercegovine dobilo međunarodnu zaštitu u EU i zemljama pridruženim Schengenu u 2013.

Državljani Srbije i dalje su najbrojnija skupina podnosilaca zahtjeva za azil iz zemalja Zapadnog Balkana obuhvaćenih bezviznim režimom u EU i u zemljama pridruženima Schengenu (42 % u 2013.), zatim slijede državljani Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije i Albanije (21 % svaka), državljani Bosne i Hercegovine (14 %) i državljani Crne Gore (2 %).

Njemačka je i dalje zemlja koja zaprimi najveći broj zahtjeva za azil iz zemalja Zapadnog Balkana obuhvaćenih bezviznim režimom, s porastom udjela podnosilaca zahtjeva za azil iz zemalja Zapadnog Balkana (sa 12 % u 2009. na 75 % u prvih devet mjeseci 2014.).

Glavne preporuke

Svaka zemlja Zapadnog Balkana obuhvaćena bezviznim režimom putovanja mora biti u stanju pokazati održivi silazni trend broja neutemeljenih zahtjeva za azil podnesenih u državama članicama EU.

Komisija predlaže da svaka zemlja Zapadnog Balkana obuhvaćena bezviznim režimom putovanja poduzme odlučne mjere za rješavanje problematike poticajnih faktora koji uzrokuju nezakonitu migraciju u EU:

• povećanje ciljane podrške manjinskom stanovništvu, posebno Romima;

• jačanje operativne saradnje i razmjene informacija o upravljanju granicama, migraciji, azilu i ponovnom prihvatanju s državama članicama EU, Komisijom i Frontexom, EuropolomiEASO-m;

• istraživanje o posrednicima u nezakonitoj migraciji i krivično gonjenje osoba koje omogućuju zloupotrebu bezviznog režima;

• jačanje graničnih kontrola uz strogo poštivanje temeljnih prava građana;

• povećanje ciljanih informacija i kampanja za podizanje svijesti kako bi se građanima dodatno objasnila prava i obaveze u vezi sa putovanjem bez vize.

Komisija ujedno predlaže da najviše pogođene države članice EU i zemlje pridružene Schengenu poduzmu mjere za rješavanje problematike faktora privlačenja na nezakonite migracije. Trebale bi razmotriti sljedeće:

• Usklađivanje postupka priznavanja azila za državljane pet zemalja Zapadnog Balkana obuhvaćenih bezviznim režimom putovanja, naprimjer, angažiranjem većeg broja uposlenika koji ocjenjuju zahtjeve za azil u razdobljima najveće gužve ili uspostavom ubrzanog postupka kojim se omogućuje brza obrada zahtjeva u razdobljima najveće gužve ili za državljane određenih zemalja;

• Oprezniju i selektivniju dodjelu novčanih naknada u gotovini, kao što su džeparac i finansijska pomoć za povratak radi smanjenja finansijskih poticaja za zloupotrebu azila;

• Organizaciju posjeta visoke razine dotičnim zemljama te informativne kampanje u saradnji s lokalnim nevladinim organizacijama i općinama;

• Jačanje operativne saradnje i razmjene informacija putem službenika za vezu s vlastima dotičnih zemalja.

Pozadina

Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora i Srbija pristupile su bezviznom režimu EU u decembru 2009. (IP/09/1852); Albanija i Bosna i Hercegovina u novembru 2010. (MEMO/10/548).

Nakon liberalizacije viznog režima u nekim državama članicama EU došlo je do porasta neutemeljenih zahtjeva za azil koje su podnijeli državljani pet zemalja Zapadnog Balkana koji su izuzeti od obaveze posjedovanja vize. Radi sprečavanja rizika zloupotrebe bezviznog režima Komisija je uspostavila mehanizam za praćenje provođenja mjera koje su poduzele zemlje Zapadnog Balkana kako bi riješile problem potencijalne zloupotrebe.

Izvještaji o praćenju nakon liberalizacije viznog režima imaju za cilj osigurati održivo provođenje obaveza koje su preuzele zemlje Zapadnog Balkana prije ukidanja obaveze posjedovanja vize. Današnji izvještaj peti je po redu takve vrste od 2011.

Izvještaji se pripremaju na temelju terenskih posjeta Komisije i stručnjaka iz država članica radi utvrđivanja napretka i kvalitete reformi u vezi sa bezviznim režimom. Ujedno se temelje na izvještajima svake zemlje Zapadnog Balkana o mjerama poduzetim za rješavanje problematike nezakonite migracije, kao i na analizama Frontexa, Europola, Evropske kancelarije za podršku azilantima (EASO) o najnovijim trendovima u području granične kontrole, nezakonite migracije i azila.

Uz redovne izvještaje nakon liberalizacije viznog režima, EU je uvela opći mehanizam kojim se omogućuje, pod iznimnim uslovima, ponovno privremeno uvođenje obaveze posjedovanja vize za državljane trećih zemalja za koje je ukinuta obaveza posjedovanja vize za EU (MEMO/13/784).

Taj mehanizam nije usmjeren na neku određenu treću zemlju ili regiju, već se primjenjuje jednako na sve zemlje koje jesu ili će u budućnosti biti obuhvaćene bezviznim režimom putovanja u EU te se stoga primjenjuje i na zemlje Zapadnog Balkana.

Nijedna država članica nikada nije zatražila aktiviranje tog mehanizma privremene obustave izuzeća od viza.

Nedavna događanja

Proteklih mjeseci EU se suočila sa znatnim porastom nezakonite migracije iz Kosova preko Srbije u nekoliko država članica EU. U toku je dijalog Komisije s Kosovom o liberalizaciji viznog režima te će se nastaviti saradnja s vladom Kosova za rješavanje problematike poticajnih faktora koji su doveli do tog nedavnog slučaja migracije.

“The European Commission remains committed to maintaining visa-free travel for citizens of the Western Balkans countries. The benefits of visa liberalisation have been very visible in terms of enhancing people-to-people contacts and business opportunities. However, the misuse of the visa-free travel scheme for seeking asylum in the EU must be addressed systematically and through proper allocation of resources. Our report formulates a set of recommendations to tackle the push and pull factors of irregular migration so I, therefore, strongly call for the full support and engagement of all participating countries”,said Dimitris Avramopoulos, Commissioner for Migration, Home Affairs and Citizenship.

Main findings

Asylum abuse by citizens of the visa-free countries in the Western Balkans remains a considerable concern.

The number of asylum applications submitted in the EU and Schengen-associated countries by nationals of the five visa-free Western Balkan countries has been steadily rising since visa liberalisation was achieved, peaking in 2013 at 53 705 applications. Figures for the first nine months of 2014 are 40 % higher than for the same period of 2013.

At the same time, the asylum recognition rate across the EU and Schengen-associated countries continued to fall for all Western Balkan visa-free citizens, indicating that the overwhelming majority of applications remained manifestly unfounded. The recognition rate was 3.7 % for Montenegrin citizens, 2.7 % for Serbian citizens, and 1 % for nationals of the former Yugoslav Republic of Macedonia. Meanwhile, 8.1 % of Albanian applicants and 5.9 % of citizens of Bosnia and Herzegovina received international protection in the EU and Schengen-associated countries in 2013.

Serbian citizens remained the largest group of Western Balkan visa-free asylum-seekers in the EU and Schengen-associated countries (42 % in 2013), followed by citizens of the former Yugoslav Republic of Macedonia and Albania (21 % each), citizens of Bosnia and Herzegovina (14 %) and citizens of Montenegro (2 %).

Germany remains the largest recipient of Western Balkan visa-free asylum applications, with an increased share of the Western Balkan intake (from 12 % in 2009 to 75 % in the first nine months of 2014).

Main recommendations

Each Western Balkan visa-free country must be able to show a sustained downward trend in the number of unfounded asylum applications submitted in EU Member States.

The Commission recommends that each visa-free Western Balkan country take resolute action to address the push factors of irregular migration to the EU:

• Increase targeted assistance to minority populations, in particular those of Roma ethnicity;

• Strengthen operational cooperation and information exchange on border management, migration, asylum and readmission with EU Member States, the Commission and Frontex, Europol and EASO;

• Investigate facilitators of irregular migration, and prosecute those who enable the abuse of the visa-free scheme;

• Strengthen border controls in strict compliance with citizens’ fundamental rights;

• Enhance targeted information and awareness campaigns aimed at further clarifying to citizens the rights and obligations of visa-free travel.

The Commission also recommends that the most-affected EU Member States and Schengen-associated countries take steps to address the pull factors of irregular migration. They should consider the following:

• Streamlining asylum procedures for the citizens of the five visa-free Western Balkan countries, for example, by having more staff assess asylum cases in peak periods or by establishing an accelerated procedure that enables the swift processing of applications at peak times or for citizens of particular countries;

• A more cautious and selective use of cash benefits, such as pocket money and financial return assistance, to reduce the financial incentives for asylum abuse;

• Organising high-level visits to the countries concerned and information campaigns, in cooperation with local NGOs and municipalities;

• Strengthening operational cooperation and information exchange, including through liaison officers, with the authorities of the countries concerned.

Background

The former Yugoslav Republic of Macedonia, Montenegro and Serbia joined the EU’s visa-free regime in December 2009 (IP/09/1852); Albania and Bosnia and Herzegovina in November 2010 (MEMO/10/548).

Following visa liberalisation, some EU Member States experienced an increase in unfounded asylum applications lodged by nationals of the visa-exempted Western Balkan countries. To prevent risks of misuse of the visa-free scheme, the Commission put in place a mechanism to monitor the implementation of the measures taken by the Western Balkan countries towards addressing potential abuses.

Post-visa liberalisation reports aim at ensuring the sustained implementation of the commitments undertaken by the Western Balkan countries prior to the lifting of the visa requirement. Today’s report is the fifth of its kind since 2011.

Reports are prepared on the basis of on-spot visits by Commission and Member State experts to verify the progress and quality of reforms relating to the visa-free scheme. They also draw upon reports by each Western Balkan country on the steps taken to address irregular migration, as well as analysis from Frontex, Europol, the European Asylum Support Office (EASO) on the latest trends in border control, irregular migration and asylum.

In addition to the regular post-visa liberalisation reports, the EU also introduced a general mechanism allowing, under exceptional conditions, for the temporary reintroduction of the visa requirement for citizens of third countries benefiting from a visa waiver with the EU (MEMO/13/784).

This mechanism does not target any specific third country or region, but applies equally to all countries that benefit or will benefit from visa-free travel to the EU in the future – it therefore also applies to the Western Balkans countries.

No Member State has ever requested the activation of this visa suspension mechanism.

Latest developments

In recent months, the EU faced a considerable increase in irregular migration from Kosovo, via Serbia, to several EU Member States. The Commission is currently conducting a visa liberalisation dialogue with Kosovo and will continue to work with its Government to address the push factors of this recent migratory episode.