Federica Mogherini - Maroš Šefčovic - Johannes Hahn :

Prema zajedničkoj budućnosti Zapadnog Balkana i EU

Kolumna visoke predstavnice i potpredsjednice Evropske komisije Mogherini, potpredsjednika Evropske komisije za Energetsku uniju Šefčoviča i komesara za politiku susjedstva i proširenje Hahna

03.09.2015.

Federica Mogherini - Maroš Šefčovic - Johannes Hahn :

Towards a common future for Western Balkans and the EU

Op-ed by HR/VP Mogherini, Vice President Šefčovic and EU Commissioner Hahn

03.09.2015.

Jučer je Vlada Austrije ugostila lidere Zapadnog Balkana na sastanku visokog nivoa kako bi se podržala evropska perspektiva ove regije. Zajedno sa liderima iz Njemačke, Francuske, Italije, Slovenije i Hrvatske, mi smo kao predstavnici EU prisustvovali ovom važnom Samitu – nastavku konferencije koju je organizirala njemačka vlada u Berlinu prije godinu dana – uoči ključnog koraka naprijed u dijalogu između Beograda i Prištine kojeg omogućuje EU. Četiri sporazuma dogovorena u utorak u Briselu – o energetici, telekomima, uspostavljanju Udruženja/Zajednice općina sa srpskom većinom i o slobodi kretanja/mostu u Mitrovici – predstavljaju prekretnicu u normalizaciji odnosa između ove dvije zemlje. Šalju i snažnu poruku cijeloj regiji.

Uz jasnu evropsku perspektivu, Zapadni Balkan je najbliži Evropskoj uniji ne samo u smislu geografije, već i u smislu vrijednosti i stremljenja. Građani u regiji žele bolje socio-ekonomske uslove kod kuće, ojačanu vladavinu zakona i odgovornost, unaprijeđene veze unutar svojih zemalja, kao i sa susjedima i cijelom EU. Mladi traže načine da ostvare svoje nade u pogledu obrazovanja i dobrog zaposlenja uz sigurnu osnovu za zasnivanje porodice.

Kako bi postigli napredak, jasno je da lokalni lideri moraju ostaviti po strani domaća rivalstva i fokusirati se na zajedničke interese svojih zemalja, a to podrazumijeva regionalnu saradnju i evropsku perspektivu. Važni domaći dogovori s početka 2015. godine u Bosni i Hercegovini i u skorije vrijeme u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, zajedno sa najnovijim naprecima u dijalogu između Beograda i Prištine, upravo su primjeri potrebne dinamike.

Napredak na polju povezanosti je još jedan dobar primjer. Zemlje Zapadnog Balkana preuzele su vlasništvo: njihove lidere treba pohvaliti na političkoj volji i vodstvu koje su pokazali ostavljajući po strani razlike iz prošlosti. Dogovorili su se da grade mostove – ne samo fizičke već i mostove mira i pomirenja.

Postizanje dogovora u svrhu rješavanja dugotrajnih sporova je jasan cilj gdje EU može ponuditi svoju podršku, ali temeljna politička volja mora poteći iz glavnih gradova regije.

Yesterday, the Government of Austria hosted the leaders of the Western Balkans in a high-level meeting in support of the European Union perspective for this region. Together with leaders from Germany, France, Italy, Slovenia and Croatia, we as representatives of the EU attended this important Summit – a continuation of a conference hosted by the German government in Berlin a year ago – in the wake of a crucial step forward in the EU-facilitated dialogue between Belgrade and Pristina. The four agreements reached last Tuesday in Brussels – on energy, telecoms, the establishment of the Association/Community of Serb majority municipalities and Freedom of Movement/Mitrovica Bridge – are a milestone in the normalisation of relations between the two countries. They send a powerful message to the whole region.

With a clear European perspective set out for the Western Balkans, this region is the closest to the European Union in terms of not only geography, but of values and aspirations. The citizens in the region want better socio-economic conditions at home, a strengthened rule of law and accountability, improved connections inside their countries as well as to their neighbours and to the whole EU. The youth seeks avenues to realise their hopes for education and good jobs, together with a safe basis for starting their own family life.

To achieve progress, it is clear that local leaders must put aside domestic rivalries and focus on their countries’ common interest, that is regional cooperation and the European perspective. The important domestic agreements in early 2015 in Bosnia and Herzegovina and more recently in the former Yugoslav Republic of Macedonia, together with the latest step in the Belgrade-Pristina dialogue, are examples of the dynamic needed.

The progress on connectivity is a very good example in this respect. The Western Balkan countries have taken ownership: their leaders should be commended for showing their political will and leadership in putting aside the differences of the past. They agreed to build bridges – not only physical ones but also ones of peace and reconciliation.

Reaching agreements to overcome outstanding disputes is a clear goal where the EU can offer support, but the fundamental political will must be garnered in the region’s capitals.

​Događaji ovog ljeta podsjetili su nas na ključnu važnost Zapadnog Balkana za Evropsku uniju iz još jednog razloga. Evropa se suočava sa najtežom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata i cijeli kontinent je pogođen. Nijedna zemlja ne može odgovoriti na ovo vanredno pitanje samostalno, svaka zemlja mora doprinijeti rješavanju ovog zajedničkog izazova. Potreban nam je koordinirani odgovor EU i najviši stepen saradnje između naše Unije i naših susjeda. Spremni smo na pojačanu podršku i značajnu finansijsku pomoć za naše partnere kako bismo im pomogli izgraditi kapacitete za kontrolu granica i borbu protiv krijumčarenja ljudi. Ali, također nam je potrebno da oni preuzmu svoje obaveze za suočavanje s krizom.

Evropska debata o migraciji se do sada suviše često pretvarala u beskorisnu igru okrivljavanja. Moramo prestati s upiranjem prsta jedni u druge i svi skupa raditi na pronalaženju zajedničkih rješenja. Ovo se više ne može odlagati: u pitanju su životi i dostojanstvo tolikih ljudi koji bježe od rata, siromaštva, progona. Niko ne zagovara otvaranje granica EU. Ali, imamo odgovornost prema ovim ljudima. Vrata Evrope ne smiju se zatvoriti pred licima izbjeglica i prognanika. Ako se to desi, onda više nismo Evropa.

Upravljanje krizom će biti važan test za EU, zemlje Zapadnog Balkana i njihovu evropsku perspektivu.

Ova regija može i treba biti dodatno integrirana u evropske mreže. U pripremi za pojačanu integraciju sa i u EU, međupovezanost regije ide naprijed. Transport se mora omogućiti duž glavnih ruta. Također, potrebno je unaprijediti energetske mreže i pojačati njihov kapacitet.

Vjerujemo da Bečka deklaracija usvojena na jučerašnjem Samitu šalje jasnu poruku podrške za evropsku perspektivu, regionalnu saradnju, međupovezanost u regiji i unapređenje socio-ekonomskih uslova za sve, uključujući mlade. Kako se vidi iz nedavnog napretka u dijalogu između Beograda i Prištine, pojačana uloga EU na Zapadnom Balkanu samo može ići u korist našim partnerima i nama samima. EU i Zapadni Balkan dijele isti prostor i iste interese – a vjerujemo da možemo dijeliti i istu evropsku budućnost.

This summer’s events reminded us of how crucial the Western Balkans are to the European Union for yet another reason. Europe is facing the most serious refugee crisis since the end of World War 2, and our whole continent is affected. No country can pretend to address such an exceptional issue alone, every country has to do its part in this common challenge. We need a coordinated EU response, and the highest level of cooperation between our Union and our neighbours. We are ready for enhanced support and major financial aid to our partners, to help them with capacity building on border control and on fighting human smuggling. But we also need them to do their fair share in dealing with the crisis.

The European debate on migration, so far, has too often turned into a useless blame game. We have to stop pointing fingers at each other and work together to find common solutions. This cannot be delayed anymore: at stake is the life and dignity of so many people who flee from war, poverty, persecution. No one advocates the opening of the EU’s frontiers. But we hold a responsibility toward these people. The door of Europe cannot be shut in the face of the refugee, the exile, the outcast. If that happens, it is not Europe anymore.

Managing this crisis will be an important test for the EU, the Western Balkans and their European perspective.

This region can and should be integrated further into the European networks. In preparation of the enhanced integration with and into the EU, the inter-connectivity of this region is moving forward. Transport has to be facilitated along core routes. Also, energy grids should be improved and their capacity enhanced.

We believe that the Vienna Declaration adopted at our Summit yesterday sends a solid message of support for the EU perspective, regional cooperation, interconnectivity in the region and improved socio-economic conditions for all, including the youth. As the recent achievement in the Belgrade-Pristina dialogue shows, an increased EU role in the Western Balkans can only benefit our partners and ourselves. The EU and the Western Balkans share the same space and the same interests – and, we believe, we can share the same European future.

Kolumna Federice Mogherini, visoke predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Evropske komisije, Maroša Šefčoviča, potpredsjednika Evropske komisije zaduženog za Energetsku uniju EU i Johannesa Hahna, komesara EU za politiku susjedstva i pregovora o proširenju, je originalno objavljena u Dnevnom avazu, Večernjem listu i EuroBlicu 28 augusta 2015. godine.

This opinion piece by Federica Mogherini, EU High Representative for Foreign Affairs and Security policy/Vice President of the European Commission, Maroš Šefčovic, Vice-President in charge of the EU Energy Union and Johannes Hahn EU Commissioner for European Neighbourhood Policy & Enlargement Negotiations was originally published in Dnevni avaz, Večernji list and EuroBlic on August 28 2015.

Tekst je prvobitno objavljen na portalu EU delegacije u BiH (28.08.2015).

This article was originally published on the portal of the EU Delegation to BiH (28.08.2015).

Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom članku, isključivo leži na autorima i nužno ne odražavaju mišljenje urednika Dialogue - BiH2.0 – Dijalog, njegovog savjetodavnog odbora, Tufts univerziteta, partnera, pobornika i donatora.

Responsibility for the information and views set out in this article lies entirely with the authors, and do not necessarily reflect the opinion of the Dialogue - BiH2.0 - Dijalog Editors, its Advisory Board, Tufts University, Partners, Supporters and Donors.}

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)