Ioana Ciutä:

Zapadni Balkan i energetska unija: Hoće li EU zagovarati povratak uglja izvan svojih granica?

Energetska unija mora iznaći načine da spriječi neposredne susjede Evropske unije da podrže proizvodnju energije fosilnog goriva, smatra Ioana Ciutä. EU ne može priuštiti da nove članice zaustave napredak prema novim klimatskim ciljevima 2030. ili da razvodne kreiranje buduće javne politike.

15.10.2015.

Ioana Ciutä:

The Western Balkans and the Energy Union: Will the EU Address Carbon Lock-in Beyond its Borders?

The Energy Union must find ways to prevent state support for the production of fossil fuel energy by the European Union’s immediate neighbors, argues IoanaCiuta. The EU cannot afford to have newly acceding members holding up progress towards the new 2030 climate goals or watering down future policy making.

15.10.2015.

Da bi naglasila opredjeljenje Evropske unije prema proširenju regiona Zapadnog Balkana Evropska komisija i predstavnici iz Njemačke, Austrije, Francuske i Italije sastali su se u Beču sa susjedima EU iz regiona da razgovaraju – između ostalog – o infrastrukturi, povezivanju i regionalnoj saradnji.

Prema saopćenju Maroša Šefčovića, podpredsjednika Evropske komisije zaduženog za energetsku uniju, objavljenom prije ovog događaja, Evropska komisija zagovara “bolju povezanost Zapadnog Balkana sa našim energetskim sistemima”. Ali, da li bi ovo zaista moglo pomoći da se provede energetska tranzicija koja je ovim zemljama i te kako potrebna?

Izvještaj koji je upravo objavila Klimatska akciona mreža Evrope (CAN) ima za cilj da rasvijetli implikacije okvira energetske unije na Zapadni Balkan i ponudi poboljšanja postojećim političkim sredstvima za efikasnu saradnju između EU i njenih neposrednih susjeda.

Jedno je sigurno, pravi početak energetske unije je malo neuspješan, pošto je rezultirao iz gasne krize i konflikta u Ukrajini i imao za cilj da obezbijedi sigurnost nabavke. Ovo gasu daje daleko istaknutije mjesto u paketu nego što zaslužuju fosilna goriva i dozvolilo je, na primjer, da se formula tradicionalno gorivo provuče u zaključke Evropskog vijeća pri uspostavi energetske unije. Ova ideja da se osigura energetska sigurnost kroz tradicionalno gorivo otvorila je vrata nekim najopasnijim tehnologijama koje najviše zagađuju kao što je ugalj da se nastavi s planiranjem a da EU zažmiri. To me podsjeća na frazu da je samoubistvo stalno rješenje za privremeni problem – vrlo slično povratku na ugalj što Zapadni Balkan priprema za sebe.

To underline the European Union’s commitment to enlargement towards the Western Balkans region the European Commission and representatives from Germany, Austria, France and Italy met in Vienna last week with EU neighbours from the region to discuss – among other themes – infrastructure, connectivity and regional cooperation.

The European Commission is keen to “better connect the Western Balkans to our own energy systems,” according to a statement by Maroš Šefčovič, vice-president of the European Commission in charge of the Energy Union released ahead of the event. But could this really help bring out the energy transition these countries so desperately need?

A report just published by Climate Action Network (CAN) Europe, aims to shed some light on the implications of the Energy Union Framework for the Western Balkans and proposes improvements to the existing policy tools for effective cooperation between the EU and its immediate neighbours.

For one thing, the Energy Union’s sheer inception is a bit unfortunate, having resulted from the gas crisis and the conflict in Ukraine and aiming to ensure security of supply. This gives gas a much more prominent place in the package than fossil fuels deserve, and allowed, for instance, for the indigenous fuel formulation to creep into the European Council’s conclusions on setting up the Energy Union. This idea of ensuring energy security through indigenous fuels has opened the door for some of the most polluting and dangerous technologies like coal to continue to be planned with the EU turning a blind eye. It reminds me of the phrase that suicide is a permanent solution to a temporary problem – pretty much like the carbon lock-in the Western Balkans are planning for themselves.

Energetski sistem u ovom regionu se danas uveliko oslanja na ugalj. Planira se da do 2030. bude izgrađeno više od oko 6 GW kapaciteta na ugalj a najveći dio tih kapaciteta će se graditi u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Obje zemlje žele da u sljedećoj deceniji postanu članice EU. U isto vrijeme obje zemlje ponašaju se kao da ne postoje ciljevi EU za klimu i energiju, planirajući da dodaju preko 2 GW novih kapaciteta na ugalj. Neki od tih kapaciteta su orijentisani ka izvozu, dok su postojeće centrale stare i uveliko zagađuju.

Analiza CEE Bankwatch Network, objavljena početkom ove godine, pokazala je da zemlje Zapadnog Balkana treba da se usaglase na regionalnom nivou ako nastave sa planovima o izvozu energije; u suprotnom, postoji veliki rizik pogrešno usmjerenih sredstava vladama u regionu koje su već opterećene dugovima, a gdje je većina kompanija u državnom vlasništvu.

Uveliko se razgovaralo o dobrobitima zajedničkog energetskog tržišta kome teži Evropska unija i izgled za efikasnije korištenje energije, niže cijene energije i širu upotrebu obnovljive energije treba da potakne zemlje Zapadnog Balkana da djeluju zajedno i grade čišću i održiviju budućnost regiona. Ali da bi to postalo stvarnost, zemlje treba da imaju iste ekološke i socijalne standarde kao EU, ističe se u izvještaju CAN-a.

Evo jedan primjer, a govorim o mjerama prema kojima industrijska postrojenja, kao što su elektrane na ugalj, moraju koristiti “najbolje dostupne tehnike” da bi postigle visok nivo ekološke zaštićenosti kako bi se osujetila opasnost od curenja ispusnih gasova. Drugi primjer je zakon o kvalitetu zraka u okolini i čišćem zraku za Evropu što određuje ciljeve određene da se izbjegnu, spriječe ili smanje štetni uticaji na zdravlje ljudi i okolinu u cjelini.

U međuvremenu, Evropska investiciona banka na samitu zagovara drugo fosilno gorivo, promovišući Transadriatic gasovod (TAP) kao projekat koji u ovom trenutku procjenjuje banka. Iako je gas svakako manja šteta za klimu i nema iste negativne posljedice za zdravlje kao ugalj, ne mogu da shvatim zašto nema dovoljno ambicije o efikasnosti energije na agendi energetske zajednice.

Nažalost, sadašnji slab zakon energetske zajednice o okolini ne stvara isti nivo između EU i njenih neposrednih susjeda. Energetska unija mora iznaći načine da se spriječi podrška u proizvodnji energije fosilnog goriva i inkorporira vanjske troškove u cijenu energije koja se u EU uvozi iz zemalja energetske zajednice. EU ne može priuštiti da nove članice zadržavaju napredak prema novim klimatskim ciljevima 2030. ili razvodne kreiranje buduće javne politike.

The energy system in this region is currently heavily reliant on coal. About 6 GW of coal power capacity more are planned to be built by 2030, and most of this capacity is to be built in Bosnia and Herzegovina and Serbia. Both countries aspire to become EU Member States in the next decade. At the same time, both countries act as if the EU climate and energy targets did not exist, planning to add over 2 GW of new coal capacity each. Some of these capacities are export-oriented, while existing plants are old and pollute heavily.

A CEE Bankwatch Network analysis released earlier this year showed that if energy export plans of the Western Balkan countries are pursued, they should be coordinated at a regional level; otherwise there is a great risk of stranded assets for the already cash strapped governments in the region, where most of the companies are state-owned.

The benefits of a joint energy market that the Energy Union aims at have been widely discussed, and the prospect of more efficient use of energy, lower energy prices and broader use of renewables should encourage the Western Balkan countries to get their act together and build a cleaner and more sustainable future for the region. But, for this to become reality, the countries should have the same environmental and social standards as the EU, the CAN report rightly points out.

Just to give an example, I am referring to provisions according to which industrial installations, such as coal power plants, must use the “best available techniques” to achieve a high level of environmental protection in order to prevent the danger of emissions leakage. Another example is the legislation on ambient air quality and cleaner air for Europe which defines objectives designed to avoid, prevent or reduce harmful effects on human health and the environment as a whole.

In the meantime, the European Investment Bank is pushing another fossil fuel at the summit, promoting the Transadriatic Pipeline (TAP) as a project currently under appraisal by the bank. While gas is certainly less climate damaging and doesn’t have the same negative health impacts as coal, I cannot understand why there is such a lack of ambition on energy efficiency in the Energy Community agenda.

Unfortunately, the current weak environmental legislation of the Energy Community[*] does not create a level playing field between the EU and its immediate neighbours. The Energy Union must find ways to prevent state support in the production of fossil fuel energy and to incorporate external costs into the price of the energy imported into the EU from the Energy Community countries. The EU cannot afford to have newly acceding members holding up progress towards the new 2030 climate goals or watering down future policy making.

Ovaj tekst je objavljen u Balkanist i dostupan je na ovom linku, kliknite ovdje

Prevod: Dijalog BiH2.0

This article was originally published by the Balkanist and is available by clicking here

Ioana Ciutä je koordinator za energiju u CEE Bankwatch Network. Sa sjedištem u Bukureštu, blisko sarađuje sa grupama članica i partnerima iz Srbije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Turske da ukaže na štetne energetske projekte u regionu, da promovira više ekološke standarde i proizvodnju održive energije. Najviše bi voljela da vidi kako region koristi efikasnost svoje energije i obnovljivih potencijala i izvlači se iz budućnosti u uglju. (@unaltuser)

IoanaCiută is CEE Bankwatch Network’s energy coordinator. Based in Bucharest, she works closely with member groups and partners from Serbia, Ukraine, Bosnia and Herzegovina and Turkey to tackle harmful energy projects in the region, promote higher environmental standards and sustainable energy production. She would like nothing more than to see the region profit from its energy efficiency and renewables potentials and unlock itself from a future in coal. (@unaltuser)

Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom članku, isključivo leži na autorima i nužno ne odražavaju mišljenje urednika Dialogue - BiH2.0 – Dijalog, njegovog savjetodavnog odbora, Tufts univerziteta, partnera, pobornika i donatora.

Responsibility for the information and views set out in this article lies entirely with the authors, and do not necessarily reflect the opinion of the Dialogue - BiH2.0 - Dijalog Editors, its Advisory Board, Tufts University, Partners, Supporters and Donors.}

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)