BiH2.0 PERCEPCIJE PERCEPTIONS

Uključenost žena u politiku jedan je od preduslova demokratizacije društva. Ako se uključenost shvati kao deklarativno popunjavanje političkih pozicija pripadnicama ženskog spola, mogao bi se steći utisak da procesi demokratizacije u BiH na tom planu i ne teku tako loše. Glasovi i lica žena političarki nisu sasvim nečujni i nevidljivi. Ali, da li je to dovoljno i zadovoljavajuće?

Manjine, predrasude, socijalna pravda – siva zona BH politike. Članice političkih partija političkom „udajom“ svoju rodnu pripadnost ulažu u legitimitet stranačke politike demokratizirajući kolektivno tijelo stranke zauzvrat dobijajući status političkog agensa bez prava na donošenje ključnih odluka.

Tako su žene u politici mahom dekor, te demokratizacije BiH političkih tijela i institucija. A jedini važeći autoritet BiH politike je utemeljen u patrijarhalnim načelima odgovornosti nijansirane po nacionalnim ključu.

Dobro je poznata činjenica da Bosna i Hercegovina ima jedan od najkomplikovanijih sistema vlasti na svijetu, sa tri nacionalna/entitetska parlamenta i 10 kantonalnih skupština. Na nedavnim opštim izborima 2014. građani BiH morali su da izaberu 635 predstavnika za različite nivoe vlasti u BiH od ukupno 8.000 kandidata. Za zemlju od 3,8 miliona stanovnika ti brojevi su sami po sebi uznemirujući, ali još više zabrinjavaja rodna nejednakost.

Od 635 izabranih predstavnika samo su 19,2% (122) žene. Iako postoje varijacije kad su u pitanju različiti nivoi vlasti, nijedna skupština nije prešla prag od 26%. Možda BiH ima previše izabranih zvaničnika, ali je među njima premalo žena.

Možda je vrijeme da se 15 nijansi sive odgovornosti zamijeni sa šarolikijom rodnom prisutnošću u vlasti BiH.
The inclusion of women in politics is one of the basic preconditions for the democratization of society. If measured by declarative placements; the situation in BiH is not necessarily bad. Overall, women’s voices are not being silenced, nor are they invisible from the public life. But is that sufficient?

Minorities, prejudices, and social justice are all gray zones in BiH politics. When entering into a political ‘marriage’, female members of their respective political parties invest their gender as a way of providing legitimacy to their party’ policies and democratic perceptions. In return women gain the symbolic status of a political agent, but often without the right to make key decisions.

Consequently women in BiH politics often end up as democratic décor for political entities and institutions. The only valid authority of BiH politics remains firmly entrenched in patriarchal principles of responsibility that are shaded according to the national key.

It is a well-known fact that Bosnia & Herzegovina has one of the most complicated systems of governance in the world, with its 3 national/entity parliaments and 10 Cantonal assemblies. In the recent 2014 general elections, BiH citizens had to choose 635 representatives for different levels of BiH governance from a vast pool of 8,000 candidates. For a country of 3.8 million inhabitants these numbers are alarming in itself, but the gender balance numbers are even more distressing.

Out of 635 elected representatives, only 19.2% (122) were women. Even though there are variations when it comes to different levels of governance, not a single assembly has crossed a threshold of 26%. BiH may have too many elected officials; but too few of them are female.

Perhaps it is time that the 15 shades of gray accountability are replaced with a more colorful gendered approach to BiH governance.

INSTITUCIONALNA NERAVNOTEŽA

INSTITUTIONAL IMBALANCE

Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!
Prisjetimo li se istorijskih činjenica, doći ćemo do spoznaje da je 1910. godine u Kopenhagenu održana konferencija žena socijalista, na inicijativu nemačke revolucionarke Clare Zetkin. Tom prilikom Clara Zetkin je pozvala sve žene svijeta da se bore za svoja prava na radnom mjestu, osmosatno radno vrijeme, porodiljsko odsustvo, ali i slobodnu ljubav, pravo na razvod braka, pravo na abortus, te da 8. mart proglase svojim danom - Danom žena. Već iduće godine, ova žena, socijalista i strastveni borac za ženska prava, izvela je milion ljudi na ulice Berlina i drugih većih gradova u znak protesta što žene nemaju pravo glasa. Ono što je ona započela, kao lavina se prenelo čitavom Evropom, pa su uslijedili protesti Francuskinja, koje su takođe zatražile i pravo glasa i pravo da budu izabrane u političkom smislu, a njima su se pridružile Šveđanke, Holanđanke, Ruskinje... [Izvor: Depo.ba]

Politička participacija žena u Bosni i Hercegovini – Pregled trenutnog stanja
Ženska kvota u BiH je prvi put uvedena nakon lokalnih izbora 1997. godine od strane OSCE-ove Privremene izborne komisije, što je značilo da svaka politička partija mora na izborne liste staviti najmanje tri žene, i to među prvih deset kandidata_kinja. Na izborima održanim 2000. godine, uvodi se model otvorenih lista što ponovo umanjuje šanse žena da dobiju podršku tradicionalistički orijentisane bosanskohercegovačke sredine. Također, izvršena je harmonizacija sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u BiH koji se odnosi na odredbe koje regulišu rad tijela za provođenje izbora, kao i odredbe koje regulišu certifikaciju i predlaganje kandidata_kinja za izbore koje su izmijenjene u smislu uvođenja nužnosti postojanja 40% predstavnika_ca iz manje zastupljenog spola. [Izvor: Sarajevski Otvoreni Centar]

BiH na 170. mjestu po broju žena u vlasti
BiH se nalazi 170. mjestu na svjetskom nivou po učešću žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, izjavila je direktor Agencije za ravnopravnost polova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić. "Mora se istaći da je u Republici Srpskoj situacija mnogo bolja za razliku od Savjeta ministara BiH, gdje nema niti jedna žena na funkciji ministra, ili u Vladi Federacije BiH gdje samo jedna žena zauzima ministarsku poziciju", navela je Hadžiabdićeva. [Izvor: Nezavisne Novine]

Izvori / Sources: www.predsjednistvobih.ba/; https://www.parlament.ba/



Kog je roda BiH politika?

CENTRALNI NIVO BiH VLASTI

Gender status of the BiH Politics?

CENTRAL LEVEL OF BiH GOVERNANCE

Žene u političkom i javnom životu
Žene u BiH nisu ravnopravne sa muškarcima u ostvarivanju prava učešća u političkom i javnom životu. Ranije iskustvo govori da žene nisu imale snažniji politički utjecaj čak ni u komunističkom periodu, te da njihovo prisustvo u političkim tijelima nije imalo veći politički značaj. Ovo i danas nastavlja prizvoditi posljedice, uključujući ograničene mogućnosti političke participacije žena kao i participaciju kroz puko prisustvo bez političkog utjecaja. [Izvor: Bosna i Hercegovina, NVO Izvještaj u sjeni]

Rodna perspektiva Ustava BiH:
Treba težiti projekciji savremene ustavne demokratije Gordana Vidović iz Udruženja Budućnost iz Modriče,

naglasila je da inicijativa Građanke za ustavne promjene kroz Platformu ženskih prioriteta za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav Bosne i Hercegovine temelji svoje prijedloge na referentni pravni okvir za ustavno uređenje ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini. Kako Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži eksplicitne odredbe kojima bi se tretirala pitanja rodne jednakosti u BiH, prioriteti i konkretni prijedlozi Inicijative za izmjenu Ustava BiH odnose se na  upotrebu rodno-odgovornog jezika u Ustavu BiH; uvođenje afirmativnih mjera radi postizanja pune rodne i polne ravnopravnosti; proširenje postojećeg Kataloga prava odredbama vezanim za jedinstvenu zdravstvenu, socijalnu i porodičnu zaštitu; veću sudsku i pravnu zaštitu ljudskih prava i sloboda i princip direktne demokratije primijenjen na proces ustavne reforme. [Izvor: 6yka.com]




Izvori / Sources: www.predsjednikrs.net/sr/; www.predsjednikfbih.gov.ba/; www.narodnaskupstinars.net/; www.vijecenarodars.net/; www.parlamentfbih.gov.ba/; http://www.avaz.ba/clanak/163038/definitivno-izabrani-predsjednik-i-potpredsjednici-federacije-bih; http://drzava.ba/



Kog je roda BiH politika?

ENTITETSKI NIVO BiH VLASTI

Gender status of the BiH Politics?

ENTITY LEVEL OF BiH GOVERNANCE




Bakšić-Muftić: Ravnopravnost spolova u BiH ostvaruje jednake razlike kao i izgradnja države
– I naši uspjesi i naši neuspjesi paralelno se mogu pratiti sa svim drugim pokazateljima kada je naša država, a i društvo u pitanju. Postoje tri ključna pojma i tri događaja u vezi s tim, a to je važnost organizacije, javnog glasa i komunikacije – ustvrdila je Bakšić- Muftić. Podsjetila je na prve parlamentarne izbore u bivšoj Jugoslaviji koji su s političke scene ‘zbrisali’ žene, jer ih je bilo pet posto na lokalnom i dva posto na državnom nivou, a to je, prema njenoj konstataciji, “pokazatelj stvarnog odnosa muškaraca prema ženama u političkoj realnoj snazi koje su žene imale u to vrijeme“. [Izvor: BH-Index.com]

Žene ne smiju dopustiti da govore samo muškarci : Šta žene u Bosni i Hercegovini
trebaju uraditi da se takvo stanje promijeni?

Suomalainen: Žene trebaju iskorisiti svako raspoloživo zakonom dozvoljeno sredstvo da bi ostvarile svoja prava, zaustavile diskriminaciju i okončale nasilje zasnovano na spolu. Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova i krivični zakoni predstavljaju najbolje sredstvo koje im stoji na raspolaganju. Političarke ne smiju zanemariti činjenicu da su se prije samo nešto više od 100 godina, a u mnogim državama i u skorijoj prošlosti, žene borile za pravo glasa i za pravo da učestvuju na izborima kao kandidatkinje. U nekim državama ženama ova prava još uvijek nisu zagarantirana, a ima i slučajeva da su navedena prava prvobitno bila propisana zakonom, da bi im naknadno bila uskraćena. Žene, kao i svi borci za ostvarenje ravnopravnosti spolova, bez obzira na to da li se radi o predstavnicima institucija ili o predstavnicima vaninstitucionalnih mehanizama, trebali bi i muškarce pozvati da se kao partneri uključe u ovu borbu. I mnogi muškarci dovode u pitanje sistem u kojem uloge koje društvo pripisuje pripadnicima različitih spolova utječu na njihove privatne živote, ili u kojem oni nisu prihvatljivi kao pružaoci njege i odgajatelji. Borba za ravnopravnost spolova je borba za bolje društvo - i za muškarce, i za žene. [Izvor: Al Jazeera Balkans]




Izvori / Sources: www.skupstinabd.ba/



Politika u Bosni - muška posla?
Novinar Faruk Borić kaže za Deutsche Welle kako je Bosna i Hercegovina još uvijek patrijahalno društvo u kojem je uvriježeno mišljenje kako se žene ne bi tzrebale baviti politikom, jer je to muški posao. „To je naravno velika glupost, ali teško je naše kulturne i kulturološke determinante, od Krajine, preko istočne Bosne do Hercegovine, promijeniti i uskladiti s europskim demokratskim standardima.” [Izvor: Deutsche Welle]




Izvori / Sources: skupstina.ks.gov.ba/; www.skupstinausk.ba/; skupstinazp.ba/;www.skupstinatk.kim.ba/; www.zdk.ba/skupstina; http://www.bpkg.gov.ba/skupstina/3128/skupstina-bosansko-podrinjskog-kantona-gorazde-2/; http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id_kategorija=1&id=9; http://www.sbk-ksb.gov.ba/; http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/naslovnica; http://www.vladahbz.com/; http://drzava.ba/



Kog je roda BiH politika?

KANTONALNI NIVO BiH VLASTI

Gender status of the BiH Politics?

CANTONAL LEVEL OF BiH GOVERNANCE




POLITIČKA NERAVNOTEŽA

POLITICAL IMBALANCE

Stranke kažu: politika nije ekskluzivno muški posao
Kao jedan od razloga za malu prisutnost žena u svim strukturama vlasti u Bosni i Hercegovini često se ističe i nezainteresiranost samih žena da se uključe u politički život. Međutim, tu se nameće cijeli niz još većih pitanja. Kako političke stranke tretiraju svoje članice? Da li uopšte znaju kakvu rodnu zasupljenost imaju u svojim redovima? Da li nude programe koji bi privukli kvalitetne kandidatkinje? Da li su za vrhove stranaka žene samo odgovarajuća imena kojima popunjavaju kandidatske liste po receptu Izbornog zakona BiH? [Izvor: data.ŽenskaPosla.ba]

Gdje je ženska strana politike u BiH?
Kakva je situacija danas podsjeća Jadranka Miličević, iz fondacije Cure:
"Od 1990. kada su nacionalne stranke preuzele voćstvo zavladao je patrijarhalni model - ženi je mjesto u kući. Veoma je zanimljivo to da se u cijeloj ovoj predizbornoj kampanji pokazalo da su žene i dalje bukvalno samo ukras.“  U prilog ovoj ocjeni, kako navodi psiholog Srđan Puhalo, ide i činjenica da žene, i kada su politici, nemaju odlučujući uticaj na donošenje odluka:
"Ja vidim da ima žena u politici koliko-toliko, ali vidim takođe da nemaju moć. A s druge strane, imate žene koje formalno imaju moć u politici. U RS-u imate nešto što je nevjerovatno - četiri, pet ministrica, premijerku, ali ja ne vidim tu žensku stranu politike. I onda se postavlja pitanje, ako uđeš u politiku koja ti pravila igre prihvataš, nazovimo ih muška ili neka ženska, i da li uopšte postoji nešto što se zove muška i ženska politika, ili način ponašanja, percipiranja i dejlovanja u politici“, ocjenjuje Puhalo.
[Izvor: Radio Slobodna Evropa]

Ljepši spol pao na izbornom ispitu: Ženama daleko manje mandata
"Žena u politici mora da se trudi tri puta više da bi bila ravnopravna sa muškarcem koji radi tri puta manje. Mi još živimo u patrijarhalnom i konzervativnom društvu u kojem na žene gledaju kao na smetnju, kao da su tu samo da bi ispunile kvote", rekla je Pandurević. [Izvor: Klix.ba]

Izvori / Sources: www.predsjednistvobih.ba/; https://www.parlament.ba/; www.predsjednikrs.net/sr/; www.predsjednikfbih.gov.ba/; www.narodnaskupstinars.net/; www.vijecenarodars.net/; www.parlamentfbih.gov.ba/; http://www.avaz.ba/clanak/163038/definitivno-izabrani-predsjednik-i-potpredsjednici-federacije-bih; http://drzava.ba/ www.skupstinabd.ba/; skupstina.ks.gov.ba/; www.skupstinausk.ba/; skupstinazp.ba/;www.skupstinatk.kim.ba/; www.zdk.ba/skupstina; http://www.bpkg.gov.ba/skupstina/3128/skupstina-bosansko-podrinjskog-kantona-gorazde-2/; http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id_kategorija=1&id=9; http://www.sbk-ksb.gov.ba/; http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/naslovnica; http://www.vladahbz.com/; http://drzava.ba/






Inđić: Žene u politici donose novu snagu
"U konstantnoj I sveobuhvanoj borbi za ravnopravnost treba da paralelno promovišemo uspjehe žena i borimo se protiv stereotipa i predrasuda. Nije istina da žene nemaju snage da pariraju muškarcima na političkoj sceni, da nisu ubjedljive u predizbornim nastupima i da nemaju šanse na listama pored muškaraca", rekla je Inđićeva koja članica Izvšnog odbora Glavnog odbora SNSD-a. [Izvor: Nezavisne Novine]

U vladama mora biti najmanje 40% ministrica!
- U procesu formiranja nove vlasti od stranaka zahtjevamo i očekujemo puno poštivanje i dosljednu primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova te stoga insistiramo da vlade moraju biti zastupljene sa minimalno 40% ministrica na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou - kazali su iz Ženske mreže BiH.
[Izvor: Dnevni Avaz]

Neko je rekao feminizam? - Među ženama mora postojati političko partnerstvo
“Kad uđete u političku partiju, vi pristajete na jedan okvir djelovanja. Ne možete zaboraviti ciljeve, proklamirane pravce djelovanja i rada vaše političke partije. Ali možete utjecati na njih, pokušati da ih promijenite, da ih unaprijedite, malo progurate na agende... U ovoj zemlji su korupcija, kriminal i ekonomija najveći problemi. Ali to ne znači da mi možemo i trebamo odustati.” Ismeta Dervoz [Izvor: 6yka.com]

Stranke kažu: politika nije ekskluzivno muški posao
Na pitanje da li smatraju da ih Izborni zakon BiH ograničava pri kandidovanju predstavnika/ca usljed odredbe da se trećinu kandidatske liste trebaju sačinjavati žene (u smislu da bi imali kvalitetnije kandidate muškog roda koji bi osvojili više glasova da nije ove odredbe), šest od 20 anketiranih stranaka su odgovorile potvrdno. S druge strane, sve ispitane stranke su se složile da se Izborni zakon BiH treba uskladiti sa Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH. Naime, Zakon o ravnopravnosti polova BiH kaže da ravnopravnost postoji onda kada je manje zastupljen pol prisutan najmanje u procentu od 40% u svim tijelima vlasti na svim nivoima, dok Izborni zakon BiH kaže da trećinu na kandidatskim listama treba sačinjavati manje zastupljen pol, što su u gotovo svim slučajevima žene. [Izvor: data.ŽenskaPosla.ba]




Kog je roda BiH politika?

3 NIVOA [SKUPŠTINSKE] BiH VLASTI

Gender status of the BiH Politics?

3 LEVELS OF [ASEMBLY] BiH GOVERNANCE



Majkić: SNSD podržava ravnopravnost polova
"Uloga žene je značajna u SNSD-u. Kad žene glasaju, Milorad Dodik pobjeđuje!", rekla je Lihovićeva na konferenciji za novinare u Banjaluci. [Izvor: Nezavisne Novine]

Zbog predrasuda i stereotipa bh. društva žene teško dolaze do uspjeha u politici
"I pored obavezujućeg domaćeg i međunarodnog pravnog standarda od minimum 40 posto učešća manje zastupljenog pola (žena) u političkom i javnom životu, stanje de fakto je drugačije, jer vladajuće društvene norme, štetni stereotipi i predrasude i dalje otežavaju ravnopravno učešće žena u javnom i političkom životu. Potrebno je stvoriti i političku volju, kulturno i društveno okruženje i uslove da se on može adekvatno ispuniti. Veće učešće žena u politici donosi ne samo novi aspekt i novi kvalitet u odlučivanje i upravljanje, već vodi ka efikasnijem, funkcionalnijem i organizovanijem društvenom poretku", rekla je za Klix.ba Dijana Tepšić, portparolka Gender centra - Centra za jednakost i ravnopravnost spolova Vlade RS-a. [Izvor: Klix.ba]

Alađuz: Položaj žena u politici užasavajući
Alađuz: Položaj žena u politici užasavajući
"Položaj žena u politici je užasavajući i ono malo žena koje su uspjele da se probiju pored svojih stranačkih kolega nemaju nikakvu podršku" naglasila je Alađuz. Dodala je da se dešava da žene koje su na izborima dobile više glasova od muškaraca stranački šefovi nagovore ili primoraju da te glasove prepuste nekom kolegi. [Izvor: Klix.ba]




MEDIJSKE PERCEPCIJE

MEDIA PERCEPTIONS

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)