BiH2.0 PERCEPCIJE PERCEPTIONS

Preporuke politike

Policy recommendations

(Iako ovaj kratak pregled daje jasnu sliku kako se dramatično ubrzanje integracije nije desilo, takođe dokazuje da se razna scenarija sudnjeg dana nisu materijalizovala – još. Uvjetovanost EU, međutim, gubi kredibilitet i sposobnost da podrži reforme, dok je rezultat slaba unutrašnja transformacija. Isto tako i zemlje regiona nisu okrenule leđa EU, ali se prilagođavaju činjenici da su tu na dugu stazu i da se fokus pomjerio na drugo mjesto. Ovo poziva na zaključak da proces ide do treniranja uzajamne dvoličnosti, gdje nijedna od dvije strane nije potpuno iskrena i posvećena. “Evropska” priča je, međutim, još dominantna u javnom diskursu zemalja regiona, koji treba da se gradi i jača, i u tom cilju mi nudimo niz preporuka politike.)
(While this brief overview makes it clear that the dramatic acceleration of integration did not happen, it also proves that doomsday scenarios did not materialise either - yet. EU conditionality is, however, losing credibility and its ability to support reforms, with internal transformation waning as a result. Similarly, the countries of the region have not turned their backs on the EU, but are adjusting to the fact that they are in for the long haul and that the focus has shifted elsewhere. This invites the conclusion that the process amounts to an exercise of mutual duplicity, where neither of the two sides is fully sincere and committed. The “European” narrative is, however, still dominant in the public discourse of the countries of the region, which needs to be built on and strengthened, to which end we offer the set of policy recommendations.)

Ponovo pokrenuti strateško promišljanje o procesu proširenja

Činjenica da regionalni problemi ne izgledaju prijeteći kao oni s kojima se Unija suočava na Istoku i Jugu ne znači da ne mogu eskalirati ili da ne zaslužuju strateško promišljanje. Njemačko-britanska inicijativa o Bosni i Hercegovini je pozitivan znak da barem neke zemlje članice i dalje misle strateški o načinima kako da održe reformske procese zainteresovanih zemalja. EU u cjelini treba da nastavi sa angažmanom u regionu Balkana, ne samo da održi kredibilitet perspektive članstva kroz ‘prekid proširenja’ i spriječi nazadovanje u formi autoritarnih tendencija i prijetnji slobodi medija.

Re-launch strategic thinking on the enlargement process

The fact that regional problems do not seem to be as threatening as the ones the Union faces in the East and South does not mean that they cannot escalate or do not deserve strategic thinking. The German-British initiative on Bosnia and Herzegovina is a positive sign that at least some member states are continuing to think strategically about ways to keep aspiring countries’ reform processes on track. The EU as a whole should continue to engage with the Balkans region, not least to maintain the credibility of the membership perspective throughout the ‘enlargement break’, and to prevent backsliding in the form of authoritarian tendencies and threats to media freedom.

Osigurati da više susjedstva ne znači manje proširenje

Transformativna moć EU u regionu Zapadnog Balkana oslanja se na kredibilnu perspektivu članstva koja se mora održati i aktivno provoditi kroz sadašnji mandat Komisije. Ovo nije samo ključno za region Balkana nego šalje važan signal susjednim zemljama da EU sprovodi svoje obaveze. Kako se proširenje i susjedne zemlje često suočavaju sa sličnim izazovima, treba tražiti povezanost između dva procesa. Treba učiniti sve da postanu komplementarne više nego uzajamno isključive – oboje u terminima dostupnih resursa i datih obećanja.

Make sure that more neighbourhood does not mean less enlargement

The EU’s transformative power in the Western Balkans region relies on a credible membership perspective that must be maintained and actively pursued throughout the current Commission’s mandate. Not only is this crucial for the Balkans region, but it also sends an important signal to the neighbourhood countries that the EU lives up to its commitments. As enlargement and neighbourhood countries often face similar challenges, linkages should be sought between the two processes. The aim should be to make them complimentary rather than mutually exclusive - both in terms of resources available and promises made.

Važna je sposobnost da se povede dijalog sa svojim građanima

Opasna je strategija staviti proširenje na čekanje jer je postignut dovoljan nivo stabilnosti ili zavisi od ciljeva strane politike. To ne samo da umanjuje poticaje za dalju demokratizaciju, nego čak može dovesti do toga da autoritarne tendencije postanu prihvaćene kao cijena za stabilnost, dok se EU bavi sa drugim, naizgled važnijim pitanjima. Umjesto toga, treba se direktno suočiti sa svakim nazadovanjem u ekonomskim standardima kako bi se spriječilo dalje pogoršanje političke klime u regionu. Ako se to ne učini postoji opasnost da se stvari pogoršaju toliko da suočavanje s njima postaje mnogo teže (Makedonija je primjer za to). Dalje, proces proširenja je mnogo više od investiranja u odnos sa vođstvom zemlje – odsustvo jasne poruke kad su prekršeni demokratski standardi rizikuje otuđenje onih u civilnom društvu koji vide da je EU stalo do vrijednosti a ne samo do birokatskih pravila, i čija je podrška bitna za nastavak procesa.

Ability to engage in a dialogue with one’s own citizens matters

Putting enlargement on hold because a sufficient level of stability has been achieved or subordinating it to foreign policy goals is a dangerous strategy. Not only does it reduce the incentives for further democratisation, but it can even result in authoritarian tendencies becoming accepted as a price for stability, while the EU deals with other, seemingly more pressing issues. Instead, any backsliding in democratic standards should be addressed head-on in order to prevent a further deterioration of the political climate in the region. Not doing so risks things deteriorating to the point when addressing them becomes much more difficult (Macedonia being a case in point). Furthermore, the enlargement process is much more than investing in a relationship with the leadership of a country – not sending clear messages when democratic standards are breached risks alienating those in civil society who see the EU standing for values and not only for bureaucratic rules, and whose support is essential for the continuation of the process.

Naći ‘mrkve’ da zamijene (ili barem dopune) uobičajene ‘štapove’ u regionu

Lideri balkanskih zemalja shvataju da je do članstva dug proces i da za sve one kojima je već omogućeno bezvizno putovanje nema benefita koji bi se mogli u kratko vrijeme povezati sa procesom. Možda bi se mogla istražiti opcija da se po fazama određuju neki benefiti članstva (gledajući u pozitivna iskustva iz Energetske zajednice ili Evropskog sporazuma o zajedničkoj avijaciji) prije nego što se zemlje uistinu priključe a posebno one koje se odnose na infrastrukturnu povezanost unutar regiona, kao i sa ključnim evropskim koridorima. Nedavni sporazum o transportnoj mreži Zapadnog Balkana je važan korak u pravom smjeru.

Find ‘carrots’ to replace (or, at least, complement) the usual ‘sticks’ in the region

Leaders of the Balkan countries understand that membership is long off and, for all those for whom visa-free travel has already been granted, there are no benefits that could be associated with the process in the short term. An option to explore might be phasing in certain benefits of membership (looking at positive experiences from the Energy Community or the European Common Aviation Agreement extension) prior to countries actually joining, and in particular those related to infrastructural connectivity within the region, as well as with key European corridors. The recently agreed Western Balkan Core Transport Network is an important step in the right direction.

Razmisliti o promjeni formata koji se koristi za izvještavanje o napretku zemalja kandidata

Godišnji Izvještaji Komisije o napretku su važan doprinos debati u zemljama u regionu. Izvještaji treba da budu koncizni, precizni i konkretni, vodeći računa da se uspjesi, ali i stvari koje još treba napraviti, ne utope u previše riječi i birokratskih opisa, i da budu jasni prioriteti i sljedeći koraci.

Consider changing the format used for reporting progress made by aspiring countries

The Commission’s annual Progress Reports are an important contribution to the debate in the countries in the region. The reports should be concise, precise and concrete, making sure that successes, but also things that still remain to be done, are not drowned in too many words and bureaucratic descriptions, and that the priorities and next steps are clear. 

Uticajni prijatelji su korisni, ali treba naći pravu podjelu rada između Komisije i zemalja članica

Da se ne bi duplicirao monitoring Komisije o napretku  zemalja kandidata, ima mnogo načina kako da zemlje članice dobiju dodatnu vrijednost u poređenju sa vlastima u Briselu – na primjer, pojačavajući strano investiranje i pomažući sa bilateralnim problemima. Uloga Njemačke u navođenju Srbije da ozbiljno shvati normalizaciju odnosa sa Kosovom je dobar primjer kako pouzdanje zemalja članica može dati pozitivnu promjenu na Balkanu i donijeti poene za politiku proširenja.

Influential friends are useful, but a proper division of labour between the Commission and member states needs to be found

Rather than duplicating the Commission’s monitoring of the progress in the aspiring countries, there are many ways in which the member states can have an added value compared to the Brussels’ executive – for instance, by boosting foreign investment and helping with bi-lateral problems. Germany’s role in getting Serbia to take seriously the normalisation of relations with Kosovo is a good example of how member states’ assertiveness can impart positive change in the Balkans and score points for enlargement policy.

Potaći kratkoročna i dugoročna pitanja koja dovode do talasa imigracije iz regiona, posebno sa Kosova

Preduzet je veliki broj mjera da se pokrene pitanje u kratkom roku (pojačana granična kontrola, ubrzanje proseca traženja azila, poduzimanje informativne kampanje da bi se povećala svijest o stvarnim izgledima legalne migracije u neku zemlju EU i slično) i Priština je upozorena da bi nastavak talasa emigracije mogao ugroziti proces vizne liberalizacije. Dugoročno, međutim, treba posvetiti veću energiju borbi protiv korupcije i poboljšanje vladavine prava na Kosovu, i uopće unoseći više povjerenja u institucije i političke procese širom regiona, kao i unaprijeđujući perspektivu EU za Kosovo, i proširenjem cijelog regiona, treba primiti novi stimulans da bi se vratilo povjerenje ljudi u izglede za budućnost njihove zemlje.

Address both short - and long-term issues leading to immigration waves from the region, and from Kosovo in particular

A number of measures was taken to address the issue in the short term (tightening of border controls, the acceleration of the process of asylum request examination, the launch of an information campaign to increase awareness about the real prospects of legally immigrating into an EU country, and the like) and Prishtina was warned that the continuation of the emigration flow could put in jeopardy the visa liberalisation process. In the longer run, however, devoting greater energy to the fight against corruption and the improvement of the rule of law in Kosovo, and generally inspiring more trust in institutions and political processes across the region, as well furthering the EU perspective of Kosovo, and by extension of the entire region, should receive a new stimulus to restore people’s faith in their countries’ prospects.

Kreativno pristupiti otvorenim bilateralnim debatama

Diskusije o tome kako najbolje pristupiti i riješiti bilateralna pitanja treba da postanu integralni dio Berlinskog procesa. Kako austrijska vlada priprema studiju o otvorenim bilateralnim pitanjima za Bečki samit u avgustu 2015, ovaj događaj u Beču treba iskoristiti da se razviju mape puta za rješenje najgorljivijih bilateralnih rasprava. Takve rasprave treba riješiti mehanizmima arbitraže i medijacije ili da, u odsustvu efikasnih sredstava na nivou EU, trojka zemalja članica EU olakša te rasprave. Angažovanje EU na Kosovu i Srbiji primjer je kako EU ne koristi samo uvjetovanost nego prije kombinaciju prozora mogućnosti, pragmatizma i direktnih inicijativa da bi se povele bilateralne rasprave. EU treba da gradi na ovom uspjehu da bi pokrenula druge takve političke probleme u regonu koji koče kompletiranje proširenja EU.

Approach open bilateral disputes creatively

The discussions on how best to approach and resolve bilateral issues should become an integral part of the Berlin process. As the Austrian government is preparing a study on open bilateral issues for the Vienna Summit in August 2015, the Vienna event should be used to develop roadmaps for resolving the most burning bilateral disputes. Such disputes should be resolved by arbitration and mediation mechanisms or, in the absence of effective tools at the EU level, by a troika of EU member states facilitating these disputes. The EU engagement in Kosovo and Serbia was an example of the EU not using just conditionality, but rather the combination of a window of opportunity, pragmatism and direct incentives to address a bilateral dispute. The EU should build on this success to address other such political problems in the region that hinder the completion of EU enlargement.

Uključiti civilno društvo u stvaranje mogućeg okruženja za rješenje bilateralnih rasprava

U prošloj deceniji organizacije civilnog društva u regionu obezbijedile su potrebnu građansku arenu za rasprave o otvorenim bilateralnim pitanjima i regionalnoj saradnji. Kako je klima povjerenja potreban preduvjet za svako održivo rješenje bilateralnih pitanja, NVO i civilno društvo (uključujući medije) u regionu treba da se uključe kao ‘meko sredstvo’ u svim zvaničnim naporima na regionalnom nivou. Tako ovog avgusta Bečki samit, sa fokusom na regionalno civilno društvo i medije, može obezbijediti okvir za pojačan dijalog između civilnog društva, NVO i političkih vlastodržaca o zajedničkoj (radnoj) agendi koja se tiče otvorenih bilateralnih pitanja.

Include civil society in creating an enabling environment for the solution of bilateral disputes

In the last decade, civil society organisations in the region provided a necessary civic arena for debating open bilateral issues and regional cooperation. As the climate of trust is a necessary pre-condition for any sustainable solution to bilateral issues, NGOs and civil society (including media) in the region should be involved as ‘soft tools’ in all official efforts at the regional level. Here, the Vienna Summit in August 2015 with its focus on regional civil society and media, can provide a framework for an intensified dialogue between civil society, NGOs and political stakeholders on a common (working) agenda related to open bilateral issues.

Bosna i Hercegovina
i Makedonija

Imperativ je da Unija nađe načine da se angažuje u ove dvije ‘zaostale’ zemlje dok su zaglavljene u čekaonici, barem da rastjeraju sve skrivene rizike sigurnosti.

Bosnia and Herzegovina and Macedonia

It is imperative that the Union finds ways to engage with these two ‘laggards’ while they are stuck in the waiting room, least of all to dispel any latent security risks.

Bosna i Hercegovina

1. Stalan pritisak i komesara Hahna, visoke predstavnice Mogherini i predstavnika zemalja članica na političke elite u BiH, podsjećajući ih na potrebu da svoje riječi pretoče u djela.

2. Pomaganje: uspostavljanje reformske agende (‘malim koracima do uspjeha’), nadgledanje napretka ka ostvarenju ciljeva koji su zajednički postavljeni sa institucijama BiH; strateško planiranje i projekat pripreme i implementacije, kao i saradnja i razmjena informacija sa predstavnicima MMF-a,

3. Ako se postigne ovo gore navedeno, treba da se uvede bolja organizacija i podjela odgovornosti među institucijama na različitim nivoima, horizontalno i vertikalno; ovo bi se zatim moglo koristiti kao osnova za mehanizam saradnje EU;

4. Veće uključenje predstavnika civilnog društva u nadgledanje implementacije reformi za koje su se zajednički dogovorili, tamo gdje imaju kapacitet da to učine (uglavnom pitanja vladavine prava).

Bosnia and Herzegovina

1. Continuous pressure by both Commissioner Hahn, High Representative Mogherini and Member States’ representatives on political elites in BiH, reminding them of the need to translate their words into deeds.

2. Assisting in: reform agenda-setting (‘small steps to success’); monitoring progress towards achieving goals that were set jointly with the BiH institutions; strategic planning and project preparation and implementation, as well as coordination and information exchange with representatives of IFIs;

3. If the above is to be achieved, better organisation and division of responsibilities among institutions on different levels, horizontally and vertically, needs to be introduced; this could then be used as a basis for the EU coordination mechanism;

4. Stronger involvement of civil society representatives in the monitoring of the implementation of the reforms which were jointly agreed, where they have capacity to do so (mainly rule of law issues).

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)