BiH Institucije BiH Institutions
BIH NA KOLJENIMA BEZ POMOĆI EVROPE I SVIJETA
UKRATKO
"Odmah po izbijanju razarajućih poplava u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, skoro sve članice Evropske unije, kao i Sjedinjene Države, Turska i još mnoge zemlje, ponudile su novčanu pomoć, kao i podršku i pomoć putem svojih sistema civilne zaštite. Milioni maraka donacija pomoći, šleperi sa hranom i ostalim donacijama te desetine spasilaca i humanitarnih radnika koji su stigli u našu zemlju, rezultat su spremnosti Evropske unije i drugih prijateljskih zemalja da države pogođene poplavom ne ostave na cjedilu."
BIH ON ITS KNEES WITH NO HELP FROM EUROPE AND THE WORLD
SUMMARY
"Immediately after the devastating floods in Bosnia, Serbia and Croatia, almost all EU members and the United States, Turkey and many other countries offered financial assistance and support through their civil defense systems. Millions of marks in donations, trucks with food and other aid and the dozens of rescuers and relief workers who arrived in our country, are the result of the will of the EU and other friendly nations not to leave the afflicted countries in the lurch."
06.06.2014.
Štete nastale od poplava se prema prvim procjenama mjere u milijardama dolara te je jasno da će Bosni i Hercegovini biti neophodna ogromna međunarodna pomoć kako bi mogla prevazići posljedice katastrofa. Odmah po izbijanju razarajučih poplava u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, skoro sve članice Evropske unije, kao i Sjedinjene Države, Turska i još mnoge zemlje, ponudile su novčanu pomoć, kao i podršku i pomoć putem svojih sistema civilne zaštite. Milioni maraka donacija pomoći, šleperi sa hranom i ostalim donacijama te desetine spasilaca i humanitarnih radnika koji su stigli u našu zemlju, rezultat su spremnosti Evropske unije i drugih prijateljskih zemalja da države pogođene poplavom ne ostave na cjedilu.
Međutim, zbog potpune neuređenosti bosanskohercegovačkog političkog sistema i nespremnosti domaćih političkih aktera da se uhvate u koštac sa zadacima koji su im provjereni od građana, u pitanju je dovedena čak i isplata sredstava koju su EU i druge zemlje spremne dati BiH.
Posebno zabrinjava mogućnost da zbog neusvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma BiH te dopune Krivičnog zakona BiH, našoj zemlji prijeti da dospije najprije na sivu, a zatim na crnu listu Vijeća Evrope, zajedno s državama poput Irana i Sjeverne Koreje. Ukoliko se to desi, sve transakcije koje se obavljaju iz BiH prema vani i obratno bit će sumnjive, što će imati pogubne posljedice kada su u pitanju strane investiticije, komercijalne banke će otežano poslovati, a to će se između ostalog krajnje negativno odraziti i na dobijanje našoj zemlji prijeko potrebnih sredstava za poplavljena područja.
U saopštenju za medije glasnogovornica Transaparency International BiH, Ivana Korajlić ističe da je ovakva mogućnost sasvim očekivana, te iako su bh. vlasti i mnogo ranije upozoravane da bi mogle biti stavljene na „crnu listu“ i iako im je prije povlačenja poteza od Vijeća Evrope produžen rok do 8. juna za usvajanje spornog zakona, nije izvjesno da će on na kraju zaista i biti usvojen:
- Od sada će se detaljno pregledavati sve finansijske transakcije i to će oduzimati mnogo više vremena. Nepotrebno će iskomplikovati procedure finansijske humanitarne pomoći, pogotovo u ovom trenutku kada je svaka pomoć ljudima u poplavljenim područjima bitna, navodi glasnogovrnica TI BiH.
Posebno zabrinjava najava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da zastupnici njegove stranke u državnom parlamentu, bez obzira na opasnost od stavljanja na “crnu listu”, mogu glasati za usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, ali ne i za dopune Krivičnog zakona jer bi, prema njegovim riječima, to “umanjilo nadležnosti Republike Srpske”.
Neka bude Bosna na “crnoj listi”, ne damo nadležnosti RS-a”, kratko je prokomentarisao predsjednik RS-a.
Depo.ba