REGIONALNO RJEŠENJE ZAŠTITE OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE

16.06.2014.

Regulacija toka rijeke Save i zaštita od poplava, tema je koja odavno zaokuplja vlasti četiri države – Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Nakon katastrofalnih poplava koje su region zadesile u maju, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save danas će okupiti u Beogradu, na sastanku o temi “Kako doći do kvalitetnog regionalnog rješenja zaštite od poplava u slivu rijeke Save”.

Učesnik sastanka je i dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović.

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save u minulom periodu imala je niz aktivnosti, a susret u Beogradu predstavlja nastavak zajedničkog djelovanja u cilju održive zaštite od poplava u slivu rijeke Save.

Imajući u vidu postojeće mehanizme i ciljeve regionalne suradnje u području upravljanja vodama definirane Okvirnim sporazumom o slivu rijeke Save, koji se ostvaruju kroz Savsku komisiju, učesnici sastanka usaglasiti će i određene zaključke.

Između ostalih, skupu će prisustvovati resorni ministri, predstavnici vlada i stručnjaci iz oblasti zaštite od poplava, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Obnova plovnog puta

Podsjetimo, nedavno je zagrebački Jutarnji list pisao o milionskim sredstvima iz fondova EU koja je ova Komisija dobila za izradu protupoplavnih planova, za koja se ne zna kako su utrošena.

Prvenstveni je cilj projekta obnova plovnog puta, kao i bolja regulacija savskog toka, a samim time i doprinos odbrani od poplava.

Konkretno, rijekom Savom 1982. godine prevozilo se 9,5 miliona tona robe, da bi se 1989. prevezlo 10 do 15 miliona tona. Godine 1990. ta brojka pala je na 5,7 miliona. Tokom ratnog razdoblja količina tereta pretovarena u lukama u Srbiji pala je na manje od 25 hiljada tona. Tek se 2006. količina tereta popela na pola miliona tona, što je nivo iz 1924, piše Jutarnji list.

Zapuštena Sava mora se, ponajprije, očistiti, nužno je riječno korito produbiti, i očistiti od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Kvaliteta plovnog puta rijeke Save najviše ovisi o raspoloživoj dubini za plovidbu, a cilj je Savske komisije da Sava smanjenog gaza bude plovna 95 posto vremena, dok s najvećim gazom mora biti plovna bar 65 posto vremena godišnje, tvrdi stručnjak za Savu Dejan Komatina.

“Budući da Sava danas nije ni približno u tom stanju, treba odraditi niz radova. Proširenje i produbljenje riječnog korita bageriranjem i regulacijskim radovima, intervencije na pojedinim mostovima, poboljšanje gdjekad preuskih riječnih zavoja koji onemogućavaju plovidbu većim brodovima te obilježavanje plovnog puta i izvlačenje potopljenih plovila samo su dio aktivnosti višemilijunskog projekta”, kaže Komatina.

Na plovnom putu Save bagerima bi se uredila 21 dionica i dvadeset krivina. Pojednostavljeno, Sava bi na taj način “prodisala”, a dosadašnja uska grla bila bi uklonjena ili bi bila iskorištena kao retencijska područja.

On napominje da je obnova plovnog puta projekt oko kojeg još od 2006. postoji konsenzus Hrvatske, Srbije i BiH. Zašto onda treba toliko godina planiranja, dokumentiranja, studija i predstudija?

“Problem je naravno i procedura, kao i financiranje. Hrvatska bi trebala sudjelovati sa 40 milijuna eura, a ostatak preuzimaju Srbija i BiH. Hrvatska cilja na strukturne fondove, Bosna i Hercegovina računa na kredit Svjetske banke, a Srbija će svoj dio novca osigurati putem fondova EU”, objašnjava Komatina u razgovoru za zagrebački Jutarnji list.

Radiosarajevo.ba