BEZ EVROPSKE UNIJE I OSTATKA SVIJETA...

06.06.2014.

Nakon zastrašujućih poplava, ionako obezglavljena i osiromašena bh. država našla se u još gorem stanju… Bez pomoći Evropske unije i ostatka svijeta nada u oporavak ravna je čistoj utopiji. EU je spremna da pomogne, ali postoje uslovi koje BiH kao država i njeni političari moraju ispuniti – evo koji…

Tokom prošlog mjeseca Bosnu i Hercegovinu su pogodile stravične poplave, najveće koje su ikad zapisane u historiji naše zemlje i za sobom su ostavile ogromnu štetu – nekoliko desetina ljudi je izgubilo živote, na hiljade stambenih objekata je potpuno razoreno, mnogobrojni putevi i mostovi su devastirani, poljoprivredni usjevi na mnogim područjima su potpuno uništeni, a stočni fond je desetkovan.

Prema riječima prof.dr Šefketa Goletića, profesora Mašinskog fakulteta u Zenici, posljedica poplava su zastrašujuće i bit će neophodna ogromna sredstva i napori kako bi se sanirale njihove posljedice:

– Ovim poplavama u manjem ili većem obimu direktno ili indirektno pogođen najmanje svaki četvrti stanovnik u našoj zemlji ili blizu milion stanovnika. Međutim, najmanje cca 10% ili cca 100.000 stanovnika u BiH je izloženo direktnom negativnom uticaju ove prirodne nepogode (poplave i erozije zemljišta) uništavanjem dragocjenih ljudskih života, povređivanjem brojnih lica i iseljavanjem iz ugroženih područja zbog ugrožavanja, oštećivanja i razaranja materijalnih dobara.

Goletić ističe da se materijalne štete nastale poplavama neće moći sanirati bez inostrane pomoći i intervencija, ali i da je neophodno plansko i efikasno djelovanje države kako bi se posljedice poplave ublažile i sanirale:

– Katastrofa se već desila i to velikih razmjera i nepredvidivih i teško procjenjivih posljedica. Sada se može aktivno raditi na ublažavanju i otklanjanju posljedica. Planskim i brzim djelovanjem posljedice se mogu značajno ublažiti. Zato su neophodni koordinirani planovi, veoma značajna materijalno-financijska sredstva i stručni kadrovi, što podrazumijeva i neophodnu inostranu pomoć bez koje nema brzog otklanjanja posljedica.

DRŽAVA PONOVO ZAKAZALA: I dok su građani od prvog dana poplava pokazali solidarnost i izuzetno odlučnost da pomognu svojim sunarodnjacima nastradalima u poplavama, samostalno organizujući materijalnu pomoć i volonterske akcije širom države, s druge strane se može reći da su bh. vlasti još jednom jako loše reagovale. Iako se i struka slaže da niko nije mogao predvidjeti ovakve katastrofalne razmjere poplava, upozorenja da prijeti elementarna nepogoda su postojala, kao i to da su vlasti u BiH nespremne za takve situacije. Već 13. maja, dan prije nego što su vodostaji rijeka počeli obarati sve zabilježene rekorde, entitetski hidrometeorološki zavodi alarmirali su nadležne, jer je meteoalarm pokazao “crveno i narandžasto upozorenje” u nekim dijelovima BiH, što znači da je vrijeme opasno i da postoji mogućnost za ljudske žrtve i štete. Međutim bh. vlasti su poplave su dočekale potpuno nespremne – prije nego što je išta učinjeno nekoliko bh. gradova već je bilo potpuno poplavljeno. Vanredno stanje u Federaciji proglašeno je u večernjim satima 14. maja nakon paničnih poziva ljudi s terena kada je Maglaj već bio skroz pod vodom, a u RS-u nakon dugog oklijevanja tek 17. maja kada je dobar dio tog entiteta bio potopljen. Osim toga, da je u nastaloj situaciji i koordinacija raznih nivoa vlasti u BiH u saniranju šteta bila je jako loša.

Politički analitičar Adnan Huskić u izjavi za DEPO Portal ističe da ne vjeruje da bi koordinisanje pomoći i službi na terenu bilo lakše da je proglašeno vanredno stanje na nivou države, jer prema njegovim riječima nefunkcionalan sistem kakav ima BiH naprosto nije u stanju suočavati se s ozbiljnim problemima:

– Nisam siguran da bi se išta promijenilo da je Vijeće ministara uvelo vanredno stanje u BiH već prvi dan poplava. Sistem koji počiva na nepotizmu, neprofesionalnosti i rodbinskim vezama i zapošljavanjem u glomaznoj neefikasnoj administraciji nikada nije bio napravljen da operativno pruži usluge građanima, kazao je Huskić.

Posebno je sramotna činjenica da su računi entitetskih Civilnih zaštita u vrijeme kada su se desile poplave bili prazni, jer su milionska sredstva koja su im bila uplaćivana za rad Civilne zaštite kasnije preusmjeravana za druge svrhe. Vlasti očito nisu računale da bi vremenska nepogoda ikad mogla ozbiljno pogoditi našu zemlju, te stoga godinama nisu poduzimane nikakve aktivnosti u cilju sprečavanja i suočavanja s posljedica vremenskih nepogoda, ističe također Huskić

DEPO ISTRAŽIVANJE/EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH