POPLAVE, ZAJEDNIČKA STVARNOST

03.07.2014.

2000 isušivača ne može se odjednom uključiti jer bi to izazvalo kolaps u opskrbi strujom u Hrvatskoj! Zbog toga će se kuće isušivati čak godinu i pol dana…

Ovog će ljeta Slavonija biti veliko gradilište. U zastrašujuću pustoš koja je ostala nakon poplave, slit će se volonteri, inženjeri, građevinci, naoružani lopatama, strojevima i isušivačima. Mjerit će se, rušiti, skidati žbuka, dizati podovi. No, to je tek početak iscrpljujućeg posla koji će trajati godinama. Nitko zapravo ne može reći kad će Slavonci kući…

Možda se odgovor na pitanje koliko bi obnova mogla potrajati krije u neki dan objavljenim podacima prema kojima će Europska Unija obnovu potpomoći s 29 milijuna eura koje će Hrvatska moći povući kroz čak sedam godina.

“Socioekonomske posljedice tek će se početi osjećati, no već sada se može pretpostaviti da je trošak zbog štete nastale od poplava veći nego trošak štete nastale u ratu koji je podijelio Jugoslaviju. Riječ je o milijardama”, izvještava The New Yorker podsjećajući kako je za mnoge stanovnike Balkana ovo druga situacija u životu u kojem ostaju bez svega.

Hrvatsku je, nakon svibanjskih poplava, zahvatio val solidarnosti. U Hrvatski crveni križ (HCK) slili su se milijuni iz džepova građana koji su nesebičnim pozivanjem specijalne telefonske linije, donacijama i na druge načine htjeli pomoći stanovnicima poplavljenih područja. Donacije su do danas prešle 40 milijuna kuna. Ministarstvo graditeljstva osigurat će 200 milijuna kuna namaknutih legaliziranjem nekretnina. No, 250 milijuna kuna vjerojatno je samo deset posto potrebnog iznosa.

Voda se iz sela uglavnom povukla, ostavivši iza sebe jezive, apokaliptične prizore. Sada je na svim državnim službama da poduzmu maksimalne napore kako bi se život na tom području što prije normalizirao.

U prvoj fazi, koja je upravo u tijeku, potrebno je dekontaminirati područje takozvanim DDD mjerama - dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom. Sve što je bilo u kontaktu s poplavnom vodom smatra se opasnim po zdravlje jer je ustanovljeno kako su u vodi prisutne brojne bakterije poput fekalnih E. coli. Mnoge od njih izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme, a zaražen je otpadni mulj, ali i namještaj, zidovi... Timovi koje koordinira Krizni stožer u Županji sada svakodnevno čiste teren.

U tome će sudjelovati i 1000 zaposlenih u javnim radovima, koje osigurava Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oni čiste dvorišta, unutrašnjosti kuća, prikupljaju i sortiraju otpad koji se potom odvozi na privremena odlagališta. Sve što se bude moglo reciklirati, reciklirat će se.

OTPAD/SPALIONICE

O količini smeća koju je bujica iza sebe ostavila dovoljno govori podatak koji je objavio Državni ured za zaštitu i spašavanje (DUZS), a prema kojem je samo u jednom danu u Privremena reciklažna dvorišta (PRD) doneseno 3210 kubika glomaznog otpada u 233 kamiona, dok je na odlagalište u Županji deponirano 53 kamiona, odnosno 368 tona usitnjenog otpada. Samo u nedjelju, 8. lipnja, zbrinuta je 191 životinjska lešina i uništeno gotovo 5000 kg nusproizvoda životinjskog podrijetla. Kada se sav otpad makne, kuće će biti tretirane dezinfekcijskim sredstvima i tek tada, zapravo, prestaju biti opasne po zdravlje ljudi. No, trenutačno još nije ni uklonjena svaka lešina, te se volonteri i djelatnici Ministarstva poljoprivrede bore kako bi se lešine uginulih životinja što prije maknule s javnih površina, jer predstavljaju opasnost od zaraze.

SPALIONICE

Hrvatsko predstavništvo britanske tvrtke “Inciner8”, koja se bavi proizvodnjom spalionica životinjskog otpada, Ministarstvu poljoprivrede doniralo je spalionicu vrijednu 60.000 eura kao pomoć poplavljenim područjima. Spalionica životinjskih trupala je postavljena u krugu radionice Uprave šuma Gunja-Stari Drenovci i počinje s radom.

Globus/Jutarnji.hr