PRIKUPLJENO 1,846 milijardi EUR ZA BiH I SRBIJU

16.07.2014.

Na današnjoj Međunarodnoj donatorskoj konferenciji za BiH i Srbiju prikupljeno je 1,846 milijardi € kao pomoć za obnovu nakon pričinjenih šteta prilikom majkih poplava, koje su zadesile te zemlje.

BiH – SOLIDARNOST

– U BiH se pokazao poseban refleks, dogodilo se da hrvatska sela primaju cjelokupna bošnjačka sela u kuće, pokazala se solidarnost i novo prijateljstvo, što budi nadu i entuzijazam u BiH - rekao je Izetbegović u izjavi za Tanjug.

Zaključci sa donatorske konferencije

Na Donatorskoj konferenciji održanoj danas u Briselu još jednom je pokazana velika solidarnost za BiH i Srbiju i prikupljeno je 809,2 miliona eura za BiH i 995,2 miliona eura za Srbiju kako bi se riješile finansijske potrebe koje za BiH iznose 650 miliona eura, a za Srbiju 830 miliona eura, saopćeno je iz Evropske komisije.

Za prekogranične aktivnosti obećano je 41,1 milion eura.

Pomoć će biti implementirana na koordiniran način uz podršku Evropske unije (EU) putem postojećih struktura u BiH i Srbiji i u bliskoj saradnji sa međunarodnom donatorskom zajednicom.

Na Donatorskoj konferenciji BiH i Srbija usaglasile su s donatorima slijedeće:

Implementacija prevencije poplava i menadžment za procjenu rizika od poplava:

BiH i Srbija su svjesne potrebe za unaprijeđenjem njihovih kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa, mehanizama i infrastrukture, stoga će razviti integrisano mapiranje rizika od polava i procjenu mogućih šteta. Također će razviti temeljne planove za upravljanje rizikom od poplava te predstaviti odgovarajuće urbanističke i planove korištenja zemljišta promovišući održive prakse korištenja tla koje će unaprijediti zadržavanje vode. Paralelno s tim, potrebno je pojačati rad na odbrani od poplava i infrastrukturi koja će biti otporna na klimatske promjene. Obnavljanje poljoprivrednog sektora je i dalje ključno ali i tu su također neophodna značajna unapređenja u oblasti vremenskih i hidroloških prognoza. BiH i Srbija će također uvesti sisteme za rana upozorenja na svim nivoima, unaprijedit će planiranje nepredviđenih mogućnosti i hitne mjere. Obje zemlje trebaju pojačati napore kako bi se u potpunosti uskladile s Direktivom za poplave EU.

Regionalna saradnja u vezi s uređenjem riječnog „bazena“:

BiH i Srbija pripadaju istom riječnom „bazenu“ što zahtijeva efikasnu regionalnu saradnju. Stoga, infrastruktura unutrašnjih riječnih tokova zahtijeva značajna unaprijeđenja i jasnu povezanost s prevencijom poplava te otpornošću na klimatske promjene i sveukupnim uređenjem riječnog „bazena“. Aktivnosti „vraćanja“ vode moraju se izvesti na način da se održe prirodni kapaciteti rijeka i zadrži voda gdje je potrebno. BiH i Srbija će početi raditi na razvoju unaprijeđenja standarda održavanja riječne infrastrukture, u isto vrijeme s radom koji se obavlja u riječnim slivovima Dunava i Save. Nasipi, jarci i brane trebat će se rekonstruisati i poboljšati u skladu s međunarodno usaglašenim normama za rekonstrukciju. Evropska komisija će sazvati regionalni sastanak na visokom nivou u jesen ove godine, kako bi podržala razvoj strategije regionalno integrisanog odgovora na poplave.

Razvoj mehanizama civilne zaštite:

Nedavne štete pokazale su potrebu za širim okvirom rješavanja rizika kako bi se potaklo pitanje potencijalnih prirodnih katastrofa. Takav okvir zahtijeva od Srbije i BiH da završe mape opasnosti od poplava u skladu s EU, te mape rizika od poplava i mape rokovođenja u slučaju poplava, kao i da u potpunosti učestvuju u Mehanizmu civilne zaštite EU. BiH i Srbija su potvrdile svoje namjere da se pridruže Mehanizmu civilne zaštite EU nakon poziva koji je uslijedio od Evropske komisije.

Usvajanje politika energije i okoline:

Raznovrsnost energetskih izvora proizvodnja bit će dalje unaprijeđena smanjenjem energetske ovisnosti. Ovo će, također, smanjiti ovisnost kapaciteta ugroženih poplavama. BiH i Srbija će pojačati proizvodnju čiste i održive energije kao potencijalna za smanjenje rizika i poticanje konkurentnosti.

Finansiranje privatnog sektora:

Podrška međunarodnih finansijskih institucija i drugih donatora je neophodna kako bi se pomoglo privatnom sektoru, smanjili gubici u vladinim prihodima i unaprijedilo stvaranje radnih mjesta i jačanje prosperiteta, navodi se, između ostalog, u zaključcima Konferencije.

Agencija FENA