Guy De Launey:
Poslije višegodišnjeg stava laissez-faire – nemiješanja - prema političkoj klasi u Bosni, neki međunarodni igrači su u skorije vrijeme postali aktivniji. Britansko-njemački plan da se potakne promjena u Bosni postao je inicijativa EU. Brisel je iz naftalina izvukao Sporazum za stabilizaciju i pridruživanje – nudeći priliku za ekonomsku pomoć da bi se potakle značajne reforme. Možda najviše obećava nedavno imenovan specijalni izaslanik EU u Bosni, Lars-Gunnar Wigemark, koji vjeruje da je došlo vrijeme da se preispita Dejtonski sporazum. “Dejton nije savršen. Treba da ga preradimo i ažuriramo kako bi Bosna mogla stati na svoje noge”, kaže on. Prevod: Dijalog BiH2.0
05.08.2015.
Guy De Launey:
After years of a laissez-faire attitude towards Bosnia's political class, some international players have recently become more active. An Anglo-German plan to encourage change in Bosnia has become an EU initiative. Brussels has reactivated its mothballed Stabilisation and Association Agreement - offering the possibility of economic assistance in return for meaningful reforms. Perhaps most encouraging of all, the recently-appointed EU Special Representative in Bosnia, Lars-Gunnar Wigemark, believes it is time to reassess the Dayton agreement. "Dayton was not perfect. We need to refine and update it so that Bosnia can stand on its own," he says.
05.08.2015.
Sve se odvija rutinski uprkos teškoćama je koncept koji ne vrijedi za Bosnu.
Kako i može u zemlji podijeljenoj na dva ‘etnička entiteta’, u kojima su na vlasti 14 premijera, a na čelu države tri predsjednika?
Ali čak i po bizarnim standardima u Bosni, izazovi su stalni – i ponovo je u žiži priča o njenom daljem opstanku.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), entiteta s većinskim srpskim stanovništvom, pozvao je na referendum u septembru osporavajući autoritet Državnog suda u RS. Gospodin Dodik takođe je u svojoj politici zacrtao secesiju RS od Bosne u 2018.
U isto vrijeme neki hrvatski nacionalisti nisu zadovoljni što dijele drugi entitet (Federacija Bosne i Hercegovine) sa Bošnjacima (većinska muslimanska etnička grupa).
Gospodin Dodik podržava ideju o trećem entitetu – što bi, nimalo slučajno, napravilo RS najvećim od tri entiteta.
A treba naglasiti i neskrivenu ljutnju među nekim Bošnjacima – 20 godina od kraja krata – što je pokazala nedavna komemoracija u Srebrenici kad je premijer Srbije Aleksandar Vučić bio verbalno i fizički napadnut.
Za promatrača spolja se čini da je Bosna na rubu propasti. Ali stvari nisu nikad onakve kako izgledaju.
Business as usual is a concept which does not apply to Bosnia.
How can it in a country divided into two “ethnic entities”, governed by 14 prime ministers and with three presidents acting as head of state?
But even by Bosnia’s bizarre standards, it is going through challenging times - with the notion of its continued existence once again a live topic.
The president of the majority ethnic-Serb Republika Srpska (RS), Milorad Dodik, has called a September referendum challenging the authority of Bosnia’s National Court in the RS. Mr Dodik also has a policy of RS secession from Bosnia by 2018.
Meanwhile some Croat nationalists are upset that they share the other entity (the Federation of Bosnia and Herzegovina) with Bosniaks (the majority-Muslim ethnic group).
Mr Dodik has lent his support to the idea of a third entity - which would, not coincidentally, leave RS as the largest of the three.
Emphasising the enduring anger among some Bosniaks - 20 years since the war ended - the recent commemorations at Srebrenica saw Serbia’s Prime Minister Aleksandar Vucic come under verbal and physical attack.
To the outsider it looks as though Bosnia might be on the verge of breaking up. But things here are never quite as they seem.
Građani su ostavljeni na cjedilu
Gospodin Dodik već godinama zagovara secesiju. Pokušalo se i sa referendumom 2011, prije nego što je prijedlog povučen pod međunarodnim pritiskom. A ni Srbija ne ohrabruje lidera RS – ustvari, premijer Vučić je zatražio od Dodika da preispita odluku o referendumu.
Kako vjeruje Kurt Bassuener iz Vijeća za demokratizaciju politike, politički analitičar sa sjedištem u Sarajevu, to pitanje predstavlja istinski izazov autoritetu međunarodne zajednice u Bosni. “Na ovaj način Dodik testira sisteme kako bi vidio kakva će biti reakcija”, kaže on. Postoji i jaz između retorike političkih lidera i osjećanja velikog broja Bosanaca koji se osjećaju napuštenim u blokiranoj državi.
Prošlogodišnji protesti širom Bosne ukazali su na opće nezadovoljstvo političarima – koje uveliko vide kao one koji se bogate na račun naroda. Ali kad je došlo vrijeme izbora, izglasali su opet neka stara lica.
Nekoliko je razloga zašto se ovo moglo desiti. Iz protesta nije izronio nijedan lider. Nijedna od političkih partija nije učinila kredibilan napor da bi privukla glasače svih etničkih grupa.
A i sistem nepotizma znači da neki ljudi strahuju da će izgubiti radno mjesto ako glasaju za ‘pogrešnu stranu’.
Ali korijen svih problema je u mirovnom sporazumu potpisanom u Dejtonu prije 20 godina. On je uspostavio podjele i mrežu nepotizma koji još opstaju – a Kurt Bassuener insistira da je na zvaničnicima međunarodne zajednice odgovornost da se to promijeni. “Ovo je oligarhija koju identificiramo kao demokraciju jer smo je mi porodili”, kaže on. “Ljudi u ovoj zemlji su veoma razumni i problemi bi se mogli riješiti. Prepreka koju treba ukloniti promijeniće korisnike sistema u agense promjene. Ali oni se neće sami od sebe pokrenuti.”
Lokalno stanovništvo zabrinjava uloga velikog dijela međunarodnog prisustva u Bosni. Plakat koji je svakodnevno postavljen ispred zgrade Predsjedništva u Sarajevu poziva EU da intervenira.
Citizens stranded
Mr Dodik has been making secessionist noises for years now. There was an attempt at a referendum in 2011, before international pressure forced a retreat. And Serbia has given no encouragement to the RS leader - in fact Prime Minister Vucic has urged Mr Dodik to reconsider the referendum.
A Sarajevo-based political analyst, Kurt Bassuener of the Democratisation Policy Council, believes the affair is really a challenge to the international community’s authority in Bosnia.
“This is Dodik testing the systems to see what the reaction will be,” he says.
There is also a gap between the rhetoric of political leaders and the feelings of the large number of Bosnians who feel stranded in a malfunctioning state.
Protests across Bosnia last year indicated widespread anger towards politicians - widely viewed as enriching themselves at the expense of the people. But come election time, the same old faces were voted back in.
There are several reasons why this may have happened. No compelling leaders emerged from the protest movement. None of the political parties made a credible effort to appeal to voters of all ethnic backgrounds.
And a patronage system means some people fear they will lose their jobs if they vote “the wrong way”.
But the roots of all the trouble go back to the peace agreement signed in Dayton 20 years ago. This set in place the divisions and patronage networks which still persist - and Kurt Bassuener insists that international figures have to take responsibility for changing it.
“This is an oligarchy that we identify as a democracy because we midwifed it,” he says.
“People in this country are very reasonable and problems could be solved. The hurdle which needs to be cleared is changing the beneficiaries of the system into change agents. But they’re not going to rise to the occasion by themselves.”
The role of the considerable international presence in Bosnia is a matter of great concern to local people. A banner on daily display outside the presidency building in Sarajevo calls on the EU to intervene.
Kriza ili prilika?
Poslije višegodišnjeg stava laissez-faire – nemiješanja - prema političkoj klasi u Bosni, neki međunarodni igrači su u skorije vrijeme postali aktivniji.
Britansko-njemački plan da se potakne promjena u Bosni postao je inicijativa EU. Brisel je iz naftalina izvukao Sporazum za stabilizaciju i pridruživanje – nudeći priliku za ekonomsku pomoć da bi se potakle značajne reforme.
Možda najviše obećava nedavno imenovan specijalni izaslanik EU u Bosni, Lars-Gunnar Wigemark, koji vjeruje da je došlo vrijeme da se preispita Dejtonski sporazum.
“Dejton nije savršen. Treba da ga preradimo i ažuriramo kako bi Bosna mogla stati na svoje noge”, kaže on.
To neće biti bezopasan put. Srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić ističe da je Dejton pomogao da se osigura mir u ovih dvadeset godina.
Ali nije donio napredak. I možda nedavnim previranjima u RS, Srebrenici i Federaciji nudi Bosni priliku a ne krizu.
Šansu da se progovori o tome šta ljudima u ovoj zemlji treba da se odmaknu od zamrznutog sukoba – i krenu prema funkcionalnoj budućnosti.
Crisis or opportunity?
After years of a laissez-faire attitude towards Bosnia’s political class, some international players have recently become more active.
An Anglo-German plan to encourage change in Bosnia has become an EU initiative. Brussels has reactivated its mothballed Stabilisation and Association Agreement - offering the possibility of economic assistance in return for meaningful reforms.
Perhaps most encouraging of all, the recently-appointed EU Special Representative in Bosnia, Lars-Gunnar Wigemark, believes it is time to reassess the Dayton agreement.
“Dayton was not perfect. We need to refine and update it so that Bosnia can stand on its own,” he says.
That would not be a path without peril. The Serb member of the presidency, Mladen Ivanic, points out that Dayton has helped to ensure peace for two decades.
But it has not brought prosperity. And perhaps the recent ructions in RS, Srebrenica and the Federation present Bosnia with an opportunity rather than a crisis.
A chance to discuss what this country’s people need to move away from a frozen conflict - and towards a functional future.
Guy De Launey, BBC News, Sarajevo
Guy De Launey, BBC News, Sarajevo
Tekst je prvobitno objavljen na BBC News portalu (04.08.2015).
Prevod: Dijalog BiH2.0
This article was originally published on the BBC News portal (04.08.2015).
Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom članku, isključivo leži na autorima i nužno ne odražavaju mišljenje urednika Dialogue - BiH2.0 – Dijalog, njegovog savjetodavnog odbora, Tufts univerziteta, partnera, pobornika i donatora.
Responsibility for the information and views set out in this article lies entirely with the authors, and do not necessarily reflect the opinion of the Dialogue - BiH2.0 - Dijalog Editors, its Advisory Board, Tufts University, Partners, Supporters and Donors.}