CEE Bankwatch Network:

Izvještaj o dugoročnoj ekonomskoj sposobnosti izgradnje novih električnih kapaciteta za izvoz struje u zemljama Zapadnog Balkana

Ambicije izvoza električne energije mogu se pokazati opasnim za Zapadni Balkan, što pokazuje nova studija. Zemlje Zapadnog Balkana imaju snažne ambicije za izvoz električne energije što stvara opasnost od ‘nasukanih sredstava’, pokazuje novi izvještaj CEE Bankwatch Network. Ako vlade donesu odluke o ekspanziji električne energije a da ne uzmu u obzir razvoj u drugim zemljama, region će se morati boriti sa drugim susjednim izvoznicima i možda otkriti da njihove elektrane postaju neekonomične.

28.04.2015.

CEE Bankwatch Network:

Report on the long-term economic viability of constructing new electricity capacities for electricity exports in the Western Balkan countries

Electricity export ambitions may prove risky for Western Balkans, shows new study. The Western Balkans countries have strong electricity export ambitions that create the danger of stranded assets, finds a new report launched by CEE Bankwatch Network today. If governments take electricity expansion decisions without taking due account of developments in other countries, the region will have to compete with other nearby exporters and may find that its power plants become uneconomic.

28.04.2015.

Izvještaj analizira potrošnju i zahtjeve za električnom energijom zemalja na Zapadnom Balkanu za sljedećih deset godina i istražuje kakvi su im izgledi za izvoz. Rezultati pokazuju da će region, ako zemlje realizuju svoje planirano proširenje kapaciteta, imati 56% viška struje u 2024, što govori o značajnim izvoznim ambicijama.

Posebno bi Bosna i Hercegovina mogla postati najveći izvoznik električne energije (do 20.000 GWh), dok bi Srbija bila na drugom mjestu (18.000 GWh). Druge zemlje imaju mnogo niži potencijalni doprinos regionalnom višku, ali u omjeru prema njihovim domaćim potrebama, njihov izvozni potencijal je znatan.

Takvo značajno širenje kapaciteta električne energije da bi se zadovoljile izvozne potrebe stvaraju opasnost od zavisnosti od izvoznog tržišta. Analiza izvoza pokazuje da neće postojati konkurencija samo u okviru Zapadnog Balkana (posebno između Srbije i Bosne i Hercegovine) nego i drugih obližnjih konkurenata kao što su Bugarska, Rumunija i ostatak EU. S obzirom na očekivanu veliku potrošnju u Evropi, sve veća konkurencija može dovesti do pritiska na cijene izvoza i povećati opasnost od privlačenja ‘nasukanih sredstava’ – elektrane će jednostavno postati neekonomične da čak i rade. Iz ovog razloga, studija predlaže da se pobliže istraže ulaganja koja su upravljena za izvozno tržište i da razmisle o ravnoteži između proizvodnje ili kupovine električne energije.

Studija otkriva veliki jaz između planiranog kapaciteta i aktuelnog napretka u gradnji novih kapaciteta za električnu energiju, što govori da će se značajan višak izvoza vjerovatno materijalizovati tek poslije 2019. U međuvremenu, studija preporučuje da se iskoristi veća regionalna saradnja kako bi se suočili sa dometom potražnje i nalaženjem mjera za smanjenje gubitaka električne energije.

“Ova studija pokazuje da je vrijeme da vlade preispitaju svoje planove i traže kvalitet a ne kvantitet kad je riječ o proizvodnji električne energije”, kaže Pippa Gallop, koordinator istraživanja u CEE Bankwatch. “Većina zemalja planiraju mnogo više uglja i hidrocentrala nego što je stvarna potreba ili što mogu priuštiti, ali sa više strateškog planiranja, obraćanja pažnje na efikasnost energije i regionalnu saradnju da bi se pokrio domet potraživanja, region bi mogao uživati u daleko realnijoj i racionalnijoj budućnosti energije.”

Studiju je izradio CEE Bankwatch Network by the University of Groningen uz konsultacije ‘The Advisory House’ i možete je pronaći na:

http://bankwatch.org/sites/default/files/WBalkans-stranded-assets.pdf

Možete download cijelu data bazu ovdje:

http://bankwatch.org/sites/default/files/WBalkans-stranded-assets-dataset.xls

It analyses the electricity supply and demand patterns of countries in the Western Balkans for the next ten years and examines their export prospects. The results show that if the countries realize their planned capacity extensions, the region will have a 56% electricity surplus in 2024, suggesting significant export ambitions.

In particular Bosnia and Herzegovina could turn into the largest exporter of electricity (up to 20 000 GWh), followed by Serbia (18 000 GWh). The other countries have a much lower potential contribution to the regional surplus, but measured in terms of their domestic demand, their export potential is substantial.

Such significant electricity capacity expansions designed to meet export demand create the danger of becoming dependent upon the export market. The export analysis shows that there will not only be competition within the Western Balkans (in particular between Serbia and Bosnia and Herzegovina) but also from other nearby competitors such Bulgaria, Romania and the rest of the EU. Given an expected excess supply in Europe, increased competition may put pressure on export prices and increase the risk of incurring stranded assets – power plants that will become simply uneconomic to even operate. For this reason, the study suggests closely examining investments that are directed to serve export markets and to also consider the trade-off of producing or buying electricity.

The study finds a wide gap between the planned capacity and actual progress in constructing new power generation capacity, meaning that significant surpluses for export are likely to materialise only after 2019. In the meantime, the study recommends making use of increased regional co-operation to meet peak demand and taking measures to reduce electricity losses.

“This study shows that it is time for governments to re-examine their plans and go for quality not only quantity when it comes to electricity generation”, says Pippa Gallop, CEE Bankwatch’s research coordinator. “Most of the countries plan many more coal and hydropower plants than they actually need or can afford, but with more strategic planning, attention to energy efficiency and regional co-operation to cover peak demand, the region could enjoy a much more realistic and rational energy future.”

The study was carried out for CEE Bankwatch Network by the University of Groningen and the consultancy ‘The Advisory House’ and it can be found at

http://bankwatch.org/sites/default/files/WBalkans-stranded-assets.pdf

The complete dataset can be downloaded at

http://bankwatch.org/sites/default/files/WBalkans-stranded-assets-dataset.xls

Uvod

Zapadni Balkan (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) je region koji je iskusio značajan ekonomski razvoj u prošloj deceniji. Ekonomski razvoj je potaknut sve većom potražnjom električne energije. Nekoliko zemalja u ovom regionu nemaju dovoljnu proizvodnju struje i stoga imaju problema da zadovolje domaće potrebe. Skoro sve vlade na Zapadnom Balkanu planiraju da prošire svoje kapacitete za proizvodnju električne energije kako bi zadovoljli potražnju, ali takođe pokazuju ambiciju da postanu izvoznici električne energije.

Kad zemlje šire kapacitet električne energije istovremeno s namjerom da strujom snabdijevaju region, ovo stvara očiglednu i trenutnu opasnost od pretjerane potrošnje i ‘nasukanih sredstava’. ‘Nasukana sredstva’ su opšte zamišljena kao sredstva koja postaju neekonomična za funkcionisanje. U kontekstu industrije energije Caldecott i McDaniels definišu ‘nasukana sredstva’ kao fabrike koje postaju neekonomične, “pošto njihova marginalna cijena proizvodnje prelazi cijenu za struju”.

Nekoliko faktora utiču na stvaranje ‘nasukanih sredstava’. Tu spadaju promjene u regulaciji (na primjer, uvođenje strožijih standarda za ekološku proizvodnju) i promjene na tržištu (na primjer, tržište raste u cijeni uglja ili padu cijene zbog jake konkurencije).

Ovaj izvještaj analizira dugoročno snabdijevanje električne energije i sliku potražnje zemalja na Zapadnom Balkanu i ispituje kakvi su izgledi za izvoz iz perspektive ‘nasukanih sredstava’ za svaku zemlju (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija). I to:

  1. Poredeći sadašnju (i buduću) proizvodnju električne energije sa sadašnjim (i budućim) potrebama električne energije;
  2. Ispitujući domet potrošnje i potrebe za energijom;
  3. Poredeći (očekivani) kapacitet izvoza sa potrebom potencijalnih kupaca na (1) Zapadnom Balkanu, (2) susjednim zemljama, (3) zemljama članicama EU i (4) zemljama članicama EU, Ukrajini i Turskoj.

Ovaj izvještaj sastoji se od šest nezavisnih studija. Stoga studija svake zemlje sadrži sve relevantne informacije, kao što su metodologija, pristup, opis podataka itd.

Introduction

The Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Macedonia,

Montenegro and Serbia) is a region that has experienced significant economic development in the past decade. Economic development is fuelled by increased electricity demand. Several countries in this region have been short on electricity pr oduction and experienced difficulties in satisfying their domestic demand. Almost all governments in the Western Balkans have plans to extend their electricity generation capacity to meet their demand, but they also demonstrate the ambition to become elect ricity exporters.

When countries expand their electricity generation capacity at the same time with a view to provide electricity to the region, this creates the clear and present danger of excess supply and stranded assets. Stranded assets are commonly conceptualized as assets that become uneconomic to operate. In the context of the energy industry Caldecott and McDaniels define stranded assets as plants that became uneconomic to operate, “since their marginal cost of generation exceeds the price for electricity”.

Several factors influence the creation of stranded assets. These include changes in regulation (for example the introduction of more stringent environmental production standards) and changes in the market (e.g. market increases in the costs of coal or a price decline due to strong competition).

This report analyses the long-term electricity supply and demand patterns of countries in the Western Balkans and examines their export prospects from a stranded assets perspective for each country (Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Macedonia, Montenegro, Serbia). It does so by:

  1. comparing the current (and future) electricity production to the current (and future) electricity demand;
  2. examining peak electricity supply and demand;
  3. comparing the (expected) export capacity with the demand of potential customers in the (1) Western Balkans, (2) neighbouring countries, (3) the EU Member States, and (4) the EU Member States, Ukraine and Turkey.

This report consists of six independent country studies. Each country study therefore contains all relevant information, such as methodology, approach, data description etc.

Izvještaj je prvobitno objavljen na CEE Bankwatch Network web stranici (februar 2015.).

Prevod: Dijalog BiH2.0

This report was originally published on CEE Bankwatch Network website (February 2015).

Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom članku, isključivo leži na autorima i nužno ne odražavaju mišljenje urednika Dialogue - BiH2.0 – Dijalog, njegovog savjetodavnog odbora, Tufts univerziteta, partnera, pobornika i donatora.

Responsibility for the information and views set out in this article lies entirely with the authors, and do not necessarily reflect the opinion of the Dialogue - BiH2.0 - Dijalog Editors, its Advisory Board, Tufts University, Partners, Supporters and Donors.}

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)