Novinari na Zapadnom Balkanu rade u neprijateljskom okruženju koje direktno pogađa njihovu sposobnost da izvještavaju kritički i nezavisno što je bitno za demokratsko društvo, rečeno je u današnjem izvještaju Human Rights Watch. Vlasti u Bosni Hercegovini, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji treba odmah da krenu sa stvaranjem sigurnih radnih uvjeta za medije i počnu kažnjavati zločine protiv novinara.

“Zemlje Zapadnog Balkana već dvije decenije promoviraju svoj put ka demokratiji, ali zastrašivanja i napadi na novinare prigušuju demokratiju”, izjavila je Lydia Gall, istražiteljka Human Rights Watch za Balkan i istočnu Evropu. “EU treba da zatraži od zemalja Zapadnog Balkana da kao dio pregovaračkog procesa za članstvo u EU zaustave zastrašivanje i istrage protiv novinara.”

Vlasti u zemljama Zapadnog Balkana imaju obavezu da štite novinare i stvore sigurno okruženje u kome mogu slobodno izvještavati bez uplitanja vlasti, kaže Human Rights Watch. Ovo je posebno važno u krhkom regionu kakav je Zapadni Balkan, s njegovom nedavnom istorijom surovih ratova u kojima su vlasti koristile medije kao propagandno oruđe. Iako se dosta toga promijenilo, atmosferu za medije u mnogim dijelovima Zapadnog Balkana više karakteriziraju opasnost i neprijateljstvo nego poboljšanje kao dio demokratskog razvoja regiona.

Štefica Galić, glavna urednica online vijesti u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 2012. godine bila je napadnuta na ulici dok je pripremala prikazivanje dokumentarca o svom pokojnom mužu s kojim je spasila bosanske Muslimane da ne budu odvedeni u koncentracione logore za vrijeme rata. U danima prije napada Galićeva je izvjestila o prijetnjama smrću ali joj je policija rekla da to ne shvata ozbiljno.

Vlasti su istražile napad tek nakon što su intervenirale međunarodne organizacije. Jedna žena koja je radila u lokalnoj upravi napokon je osuđena za napad u oktobru 2013. i dobila uvjetnu kaznu od tri mjeseca. Slučaj je u žalbenom postupku. Galićeva i dalje dobija česte prijetnje.

Human Rights Watch je dokumentirao primjere, u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, visoko rangiranih zvaničnika, uključujući crnogorskog premijera Milu Đukanovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji tuže novinare i medijske izvještaje za klevete na civilnim sudovima. Te parnice su nastojanje da se finansijski kazne kritički medijski istupi i novinari drže na sudu umjesto da obavljaju svoje poslove, kaže Human Rights Watch.

Novinari koji izvještavaju o osjetljivim pitanjima bili su predmet prljavih kampanja u provladinim medijima. Provladine dnevne novine optužile su jednu novinarku na Kosovu da je srbijanski špijun i rekli da joj “će kraće živjeti” jer izvještava o tome da li lokalne vlasti izvršavaju svoja obećanja data u toku kampanje.

Novinarke su posebna meta uvredljivih priča u kojima se koristi seksualno eksplicitan jezik. Provladine novine u Crnoj Gori govore o jednoj novinarki kao “prostitutki”. Human Rights Watch je dokumentirao slučajeve u kojima je u govornim emisijama na TV o aktuelnim pitanjima u Srbiji ostavljeno malo izbora za objavljivanje zbog, kako to novinari opisuju, pritiska političkih elita. I u Srbiji i u Bosni i Hercegovini političko uplitanje takođe uključuje arbitražne finansijske i administrativne inspekcije medija u vezi kritičkog izvještavanja.

Četiri zemlje Zapadnog Balkana su na različitim stepenima pregovora za članstvo. Da bi se kvalificirale za članstvo u EU zemlje treba da ispune izvjesne kriterije za članstvo, u koje spada i poštivanje slobode govora.

“Ako je EU ozbiljna o svojim kriterijima za članstvo treba da učini poštovanje slobode medija prioritetom u svojim pregovorima sa Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom i Srbijom”, izjavila je Gall. “Ako te zemlje žele da se pridruže EU, njihovi novinari ne bi trebali da dovode u opasnost svoje živote i ugled da bi obavili svoj posao.”

Journalists in the Western Balkans work in a hostile environment that directly affects their ability to do critical, independent reporting essential to a democratic society, Human Rights Watch said in a report released today. Authorities in Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, and Serbia should take immediate steps to create safe working conditions for the media and to end impunity for crimes against journalists.

“The Western Balkan countries have been touting their move toward democracy for two decades, but intimidation and attacks on journalists puts a damper on democracy,” said Lydia Gall, Balkans and Eastern Europe researcher at Human Rights Watch. “The EU should push the Western Balkan countries to call a halt to intimidation and prosecute crimes against journalists as part of the EU membership negotiation process.”

Authorities in the Western Balkan countries have an obligation to protect journalists and create a safe environment where they can freely report without government interference, Human Rights Watch said. This is particularly crucial in a fragile region like the Western Balkans, with its recent history of violent wars in which authorities used the media as a propaganda tool. While much has changed, the atmosphere for media in many parts of the Western Balkans is still characterized by danger and hostility rather than improving as part of the region’s democratic development, Human Rights Watch found.

Štefica Galić, editor-in-chief of an online news site in southern Bosnia and Herzegovina, was violently assaulted on the street in 2012 as she prepared to screen a documentary about her late husband, with whom she had saved Bosnian Muslims from being deported to concentration camps during the war. In the days before the attack, Galić had reported death threats but the police had told her not to take them seriously.

The authorities investigated the assault, only after international organizations intervened. A woman working in the local government was finally convicted of the attack in October 2013 and given a three-month suspended sentence. The case is under appeal. Galić continues to receive frequent threats.

Human Rights Watch documented a pattern, in Bosnia and Herzegovina, Montenegro, and Serbia, of high ranking officials, including Prime Minister Milo Đukanović of Montenegro and President Milorad Dodik of Republika Srpska in Bosnia and Herzegovina, suing journalists and media outlets for defamation in civil courts. These lawsuits appear to be an effort to punish critical media outlets financially and keep journalists in court rather than out doing their jobs, Human Rights Watch said.

Journalists reporting on sensitive issues have been the subjects of smear campaigns in pro-government media. A pro-government daily newspaper accused one journalist in Kosovo of being a Serbian spy and said she had “shortened her life” by reporting on whether local governments had carried out their campaign promises.

Women journalists have been the target of offensive stories using sexually explicit language. A pro-government newspaper in Montenegro referred to one female journalist as “a prostitute.” Human Rights Watch documented cases where current affairs TV talk-shows in Serbia were left little choice but to go off the air due to what journalists described as pressure from political elites. In Serbia and in Bosnia and Herzegovina, political interference also includes arbitrary financial and administrative inspections of media outlets in connection to critical reporting.

The four Western Balkan countries are at various stages of membership negotiations. To qualify for EU membership, the countries need to fulfil certain membership criteria, which include respect for freedom of expression.

“If the EU is serious about its own membership criteria it should make respect for media freedom a priority in its negotiations with Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, and Serbia,” Gall said. “If these countries want to join the EU, their journalists shouldn’t have to risk their lives and reputations to do their jobs.”

NALAZI

Na osnovu 86 dubinskih intervjua s novinarima, urednicima i vlasnicima medija, u ovom izvještaju dokumentira se neprijateljska sredina u kojoj rade novinari poput Mitrića u Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji.

Novinari i urednici koji su intervjuisani za ovaj izvještaj opisali su težinu medijskog prostora u kom se suočavaju s prijetnjama, napadima i drugim vrstama zastrašivanja i miješanja u svoj rad. Oni su opisali opetovane prikrivene i direktne prijetnje upućivane njima i članovima njihovih porodica, fizičke napade na sebe i svoja radna mjesta, pa čak i prijetnje smrću.

Mnogi od incidenata nasilja i zastrašivanja dokumentirani u ovom izvještaju izgleda da su bili posebno usmjereni na novinare koji pišu priče u koje su upletene moćne poslovne ili političke elite, ili koji izvještavaju o ratnim zločinima, korupciji na visokom nivou i radikalnim vjerskim grupama. Napadi i prijetnje mogu za rezultat imati povećanu samocenzuru, te dovoditi do situacije nekažnjivosti za krivična djela nad novinarima.

Ne postoje službeni, pouzdani i kategorizirani statistički podaci o kriminalu razvrstani

na opća krivična djela i krivična djela nad novinarima. Međutim, zadnjih godina nevladine organizacije prate napade i prijetnje usmjerene protiv novinara.

• BiH: 20 slučajeva napada ili prijetnji protiv novinara u BiH, uključujući tu pet fizičkih napada, 14 slučajeva prijetnji i zastrašivanja, te jednu prijetnju smrću, u prvih sedam mjeseci 2014, prema podacima Udruženja BiH novinari. Human Rights Watch dokumentirao je dva slučaja prekomjerne upotrebe sile od strane policije nad novinarima koji su izvještavali o nemirima u BiH u februaru 2014.

• Kosovo: 22 slučaja fizičkog nasilja i prijetnji protiv novinara na Kosovu u periodu od januara do novembra 2014, prema podacima Udruženja profesionalnih novinara Kosova (APJK)—što je porast u odnosu na 2013. U jednom slučaju radilo se o novinaru koga je krajem 2014. u Prištini nožem izbo jedan čovjek na čiji je on račun pravio satirične sadržaje u svojoj TV-emisiji na privatnoj televiziji Klan Kosova.

• Srbija: 28 slučajeva fizičkih napada, prijetnji i drugih vrsta zastrašivanja protiv novinara u periodu januar-august 2014, uključujući tu i pet fizičkih napada i tri prijetnje smrću, prema podacima Nezavisnog udruženja novinara (NUNS)—otprilike isto koliko i u 2013. Jednog novinara u Srbiji su početkom jula 2014. trojica ljudi pretukla tri puta za jednu noć, uz prisutno etničko omaložavanje.

• Crna Gora: 20 slučajeva napada i maltretiranja protiv crnogorskih novinara u periodu od 2010. do početka 2014, uključujući i eksplozije u medijskim kućama, podmetanja bombi pod automobile, napade i prijetnje smrću, prema podacima Akcije za ljudska prava (HRA/ALJP), lokalne nevladine organizacije za ljudska prava. Na primjer, crnogorski dnevnik Vijesti pretrpio je krajem 2013. eksploziju ispred svoje redakcije.

Zadnjih godina došlo je do primjetnog povećanja u oblasti kibernetičkih napada na novinske internet portale nakon što se na njima objave kritički nastrojeni članci, posebno u Srbiji i u Republici Srpskoj u BiH. Novinari prijavljuju sve veći broj prijetnji preko interneta i putem društvenih medija, često vezanih za djelovanje radikalnih grupa. Na primjer, slobodni novinar s Kosova Artan Haraqija je od 2012, otkad je počeo izvještavati o radikalnom islamu, dobio na stotine prijetnji preko Facebooka. Iako ih isprva nije prijavljivao policiji, on je to počeo raditi nakon što je preko tog sajta u septembru 2014. dobio prijetnje smrću.

NEKAŽNJIVOST I NEDJELOVANJE

U istraživanju organizacije Human Rights Watch utvrđeno je da je nedjelotvorna reakcija od strane države rezultirala de fakto nekažnjivošću kad je u pitanju većina krivičnih djela usmjerenih protiv novinara.

Novinari koji su prijavljivali prijetnje i napade policiji opisali su površne policijske istrage, umanjivanje značaja nasilnih napada i prijetnji upućenih novinarima, te istrage koje rijetko dovode do identifikacije počinilaca.

U nekoliko slučajeva, novinari su rekli da su i dalje doživljavali fizičko nasilje i zlostavljanje i nakon prvog napada, ponovo uz nekažnjavanje napadača. Novinari koji izvještavaju o ratnim zločinima i radikalnim vjerskim grupama u BiH, na Kosovu i u Srbiji rekli su da su vlasti umanjivale značaj i ozbiljnost upućenih prijetnji smrću preko interneta.

U nekoliko slučajeva u kojima su počinioci identificirani, novinari su rekli da su vlasti propustile istražiti potencijalne motive koji stoje iza napada ili prijetnji, te da su propustile pokrenuti gonjenje. Slučajevi koji su i doveli do sudskih presuda uglavnom su rezultirali malim kaznama.

Neefikasnost i veliki broj zaostalih sudskih predmeta u četiri pravosudna sistema sprečavaju blagovremeno donošenje presuda. Predmeti imaju tendenciju razvlačenja godinama, čime se stvara sredina kakvu mogu iskorištavati oni koji žele krivičnim djelima zastrašivanja zagušiti kritičko izvještavanje.

FINDINGS

Based on 86 in-depth interviews with journalists, editors and media owners, this report documents the hostile environment in which journalists like Mitrić work in Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo, Montenegro, and Serbia.

Journalists and editors interviewed for this report described a difficult media space in which they faced threats, attacks, and other types of intimidation and interference with their work. They described recurring veiled and direct threats against them and family members, physical attacks on themselves and their workplaces, and even death threats.

Many of the incidents of violence and intimidation documented in this report appeared to be particularly directed against journalists who write stories implicating powerful business or political elites, or report on war crimes, high-level corruption, and radical religious groups. Attacks and threats may result in increased self-censorship as well as creating a state of impunity for crimes against journalists.

Reliable, disaggregated government crime statistics on regular crimes and crimes against journalists are not available. However, in the past years nongovernmental organizations have been monitoring attacks and threats against journalists.

• BiH: 20 cases of attacks or threats on journalists in BiH, including five physical attacks, 14 cases of threats and intimidation and one death threat in the first seven months of 2014, according to the Association of BH Journalists. Human Rights Watch documented two cases of excessive use of force by police against journalists reporting on the February 2014 riots across BiH.

• Kosovo: 22 cases of physical violence and threats against journalists in Kosovo between January and November 2014, according to the Association of Professional Journalists of Kosovo (APJK) —up from 2013. One case involved a journalist stabbed in Pristina in late 2014 by a man whom he had satirized on his TV show on private broadcaster Klan Kosova.

• Serbia: 28 cases of physical attacks, threats, and other types of intimidation against journalists between January and August 2014, including five physical assaults and three death threats, according to the Independent Association of Journalists (NUNS) —about the same as 2013. A Serbian journalist was beaten in early July 2014 by three men twice in one night amid ethnic slurs.

• Montenegro: 20 cases of attacks and harassment against Montenegrin journalists between 2010 and early 2014, including explosions at media outlets, car bombs, attacks and death threats, according to Human Rights Action (HRA), a local nongovernmental human rights organization. For example, the Montenegrin daily Vijesti suffered an explosion outside its offices in late 2013.

In recent years, there has been a notable increase in cyberattacks on news websites in the aftermath of critical stories, particularly in Serbia and Republika Srpska in BiH. Journalists have reported an increasing number of threats made online and via social media, often in relation to work on radical groups. For example, since 2012, when he started reporting on radical Islam, Artan Haraqija, a freelance journalist in Kosovo, has received hundreds of threats via Facebook. Although he did not report them to the police at first, he began to do so after receiving death threats via the site in September 2014.

IMPUNITY, LACK OF ACTION

Human Rights Watch’s research has found that ineffective state response has resulted in de facto impunity for most crimes against journalists.

Journalists who reported threats and attacks to the police described cursory police investigations; downplaying of violent attacks and threats against journalists; and investigations that rarely lead to identifying perpetrators.

In several cases journalists said they have continued to experience physical violence and abuse after their initial attack, again, often with impunity for their assailants. Journalists reporting on war crimes or radical religious groups in BiH, Kosovo and Serbia said authorities downplayed the seriousness of online threats they had experienced.

In the few cases where perpetrators were identified, journalists said authorities failed to investigate potentially underlying motives to the attacks or threats or to pursue prosecutions. Cases leading to convictions generally resulted in low sentences.

Inefficiency and severe backlogs in the four justice systems impede timely adjudication of legal cases. Cases tend to drag on for years, creating an environment that can be used to the advantage of those who seek to stifle critical reporting through criminal acts of intimidation.

POLITIČKO UPLITANJE I FINANSIJSKI PRITISAK

Političko uplitanje i finansijski pritisak na medijske kuće i novinare, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, predstavljaju na zapadnom Balkanu ozbiljan problem.

Novinari su za Human Rights Watch izjavili da su u nekim slučajevima političari vršili pritisak na vlasnike i urednike da odustanu od kritičkih članaka. Dakako prisutniji su napori javnih zvaničnikada ušutkaju kritičke medije finansijskim pritiscima, bilo kresanjem (ili prijetnjom kresanjem) državnih subvencija, bilo ograničavanjem obima državnog oglašavanja.

Pored toga, novinari u sve četiri zemlje zapadnog Balkana obuhvaćene u ovom izvještaju opisali su da se protiv njih redovno pokreću sudske tužbe, između ostalog i od strane visokih lokalnih i nacionalnih javnih zvaničnika, čime ih se ometa da provode vrijeme u izvještavanju, te ih se u nekim slučajevima primorava da plaćaju advokate i odštete po nalogu suda. “Umjesto da vas udare po glavi, oni [vlast] vas udare po novčaniku,” izjavio je jedan novinski urednik iz Crne Gore.

Novinari u BiH i Srbiji također su opisali kako vladini zvaničnici vrše samovoljne finansijske inspekcije bez prethodnog upozorenja i provjere administrativne dokumentacije, poput protivpožarnih protokola, u cilju njihovog maltretiranja ili zastrašivanja zbog kritičkog izvještavanja, poput priča ili niza članaka o nekoj osjetljivoj temi vezanoj za visoke zvaničnike.

Glavni i odgovorni urednik jedne redakcije u Srbiji opisao je kako su, nakon 19 godina bez ikakvih fiskalnih problema s vlastima, njegove novine prije dvije godine imale iznenadnu inspekciju, uskoro nakon što je kuća počela objavljivati niz kritičkih članaka o političkim liderima [lokalnih vlasti u Nišu, u Srbiji].

Inspektor se pojavio bez ikakve prethodne najave. On je tražio da vidi dokumente o protivpožarnoj zaštiti, koji su potrebni samo za kompanije sa preko 10 zaposlenih, iako mi imamo samo tri. Također je tražio da provjeri da li imamo znak o zabrani pušenja. Inspekcije znaju trajati po nekoliko sedmica i ometaju novinare u radu. Prema saznanjima organizacije Human Rights Watch, nijedna medijska kuća nije bila novčano kažnjena zbog kršenja važećih propisa.

Nezavisni novinari i medijske kuće opisali su kako su bili podvrgavani kampanjama javnog blaćenja od strane medija bliskih vlastima, sa člancima u kojima su kritički nastrojeni novinari prikazivani kao nacionalni izdajnici ili kroz ponižavajuće karikature. U nekoliko slučajeva, u člancima o ženama novinarima korišteni su vulgarni slikovni prikazi te seksualno uvredljiv način izražavanja.

U nekim slučajevima, visoki javni zvaničnici aktivno učestvuju u tom blaćenju. Premijer Crne Gore Milo Đukanović i premijer Srbije Aleksandar Vučić javno su optuživali novinare da djeluju u korist stranih interesa. Na jednoj regionalnoj novinarskoj konferenciji za zapadni Balkan održanoj u Crnoj Gori u novembru 2013, prikazana je izložba fotografija na kojoj su tri nezavisne crnogorske medijske kuće prikazane kao državni neprijatelji.

POLITICAL INTERFERENCE AND FINANCIAL PRESSURE

Political interference and financial pressure on media outlets and journalists, both at a national and local level, is a serious problem in the Western Balkans.

Journalists told Human Rights Watch that in some cases politicians pressured owners and editors to drop critical stories. More pervasive are efforts by public officials to muzzle critical media through financial pressures, either by cutting (or threatening to cut) state subsidies or by limiting state advertising.

In addition, journalists in all four Western Balkans countries covered in this report described being sued on a regular basis, including by high-ranking local and national public officials, impeding their ability to spend time reporting, and being forced in some cases to pay legal fees and court-ordered damages. “Instead of hitting you on the head, they [the government] hit your wallet,” one newspaper editor in Montenegro said.

Journalists in BiH and Serbia also described government officials conducting arbitrary financial inspections without prior warning and checks of administrative documents, such as fire protocols, to harass or intimidate them for critical reporting, such as a story or series of articles on a sensitive subject involving senior officials.

One editor-in-chief in Serbia described how, after 19 years without any fiscal issues with authorities, his newspaper had a surprise inspection two years ago, not long after the outlet started publishing a series of critical stories about political leaders of the local government in Niš, Serbia.

The inspector showed up without any notification. He wanted to see documents on fire protection only necessary for companies with more than 10 employees although we only have three. He also wanted to check whether we had a no smoking sign.

Inspections can last several weeks, impeding journalists’ ability to work. To Human Rights Watch’s knowledge, no outlets have been fined for breaching relevant regulations.

Independent journalists and media outlets described being subjected to public smear campaigns by media close to the government, with articles depicting critical journalists as national traitors or through humiliating caricatures. In several cases articles about women journalists used vulgar imagery and sexually offensive language.

In some cases, high-ranking public officials actively participate in the smearing. Prime minister of Montenegro Milo Đukanović and prime minister of Serbia Aleksandar Vučić have publicly accused journalists of acting on behalf of foreign interests. A November 2013 regional Western Balkans journalism conference in Montenegro featured a public photo exhibition depicting three Montenegrin media outlets as enemies of the state.

OBAVEZE

Situacija za novinare i medije u mnogim dijelovima zapadnog Balkana je zabrinjavajuća—situacija koja ima ozbiljne implikacije po medijske kuće i novinare, ali i po šire društvo u cjelini.

Kao kamen-temeljac demokratskog društva, slobodni i nezavisni mediji stvaraju uslove za lakši protok ideja, mišljenja i informacija neophodan za funkcioniranje političkih procesa, te služe kao kritička provjera u odnosu na organe izvršne vlasti.

Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Srbija imaju jasne obaveze po međunarodnim i regionalnim zakonima za zaštitu ljudskih prava da poštuju i štite slobodu izražavanja, slobodu medija i medijski pluralizam. Pored toga, Kopenhaški kriteriji, koji se odnose na države koje pregovaraju o pristupanju Evropskoj uniji – a čemu streme sve te četiri zemlje – uključuju i poštivanje slobode štampe.

Neadekvatna reakcija države na napade i prijetnje usmjerene prema novinarima i medijskim kućama, političko uplitanje uključujući kroz sudove i rezove u finansiranju, te kampanje blaćenja koje na meti imaju kritičke medije i novinare ukazuju na to da zemlje zapadnog Balkana prikazane u ovom izvještaju podbacuju u ispunjavanju međunarodnih i regionalnih obaveza u oblasti ljudskih prava.

Nadležni organivlasti u četiri zemlje zapadnog Balkana uključene u ovaj izvještaj trebali bi poduzeti hitne korake kako bi se osiguralo da novinari mogu svoj posao obavljati bezbjedno i bez neprimjerenih utjecaja od strane vlasti ili trećih lica. U sklopu toga, potrebno je da provedu promptne i djelotvorne istrage o krivičnim djelima nad novinarima te da odgovorne izvedu pred lice pravde. Visoki zvaničnici bi se također trebali uzdržavati od uplitanja u rad medija i umjesto toga javno osuđivati krivična djela usmjerena protiv novinara. Oni bi također trebali početi voditi evidenciju o krivičnim djelima nad novinarima, jer bez službene statistike je teško tačno utvrditi obim problema i efikasno djelovati.

OBLIGATIONS

The situation for journalists and media in many parts of the Western Balkans is worrisome—a situation that has severe implications for media outlets and journalists, but also wider society as a whole.

A cornerstone of a democratic society, free and independent media facilitate the free flow of ideas, opinions and information necessary for political processes to function, and serve as a critical check on executive authorities.

Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, and Serbia have clear obligations under international and regional human rights law to respect and safeguard freedom of expression, media freedom, and media pluralism. In addition, the Copenhagen criteria applicable to states negotiating European Union accession—to which all four countries aspire—include respect for press freedom.

The inadequate state response to attacks and threats against journalists and media outlets, political interference including through the courts and curbs on funding, and smear campaigns targeting critical media and journalists indicate that the Western Balkan countries featured in this report are falling short of meeting international and regional human rights obligations.

Relevant authorities in the four Western Balkan countries included in this report should take immediate steps to ensure that journalists can do their job safely and without improper government or third party interference. As part of this they should conduct prompt and effective investigations into crimes against journalists and bring those responsible to justice. High ranking government officials should also refrain from interfering with the media and instead publicly condemn crimes against journalists. They should also begin to track crimes against journalists since without official statistics, it is difficult for authorities to accurately determine the scope of the problem and act effectively.

PREPORUKE

Organima vlasti u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji

• Javno i nedvosmisleno osuditi sve napade na novinare i medijske kuće, te osigurati brzu i temeljitu istragu o svim takvim incidentima.

• Voditi promptne, djelotvorne, nepristrane i temeljite istrage o svim napadima i prijetnjama usmjerenim prema novinarima i medijskim kućama, uključujući tu i kibernetički kriminal, te po potrebi pokretati gonjenje.

Institucijama Evropske unije i njenim državama-članicama

• Upotrijebiti svaku priliku da pozove nadležne organe vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji da odmah prestanu sa svim zastrašivanjima novinara i medijskih kuća i da poduzmu neophodne korake u cilju unaprjeđivanja istraga o napadima i prijetnjama usmjerenim protiv novinara, te da se počinioci izvedu pred lice pravde.

Organizaciji za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE)

• Predstavnica OSCE-a za slobodu medija trebala bi u sklopu svog rada nastaviti s osvjetljavanjem kršenja medijskih sloboda i lošeg stanja novinara u regionu zapadnog Balkana, te davati konkretne preporuke za korake potrebne u cilju rješavanja utvrđenih problema.

• Ostala tijela OSCE-a i zemlje-učesnice trebali bi pozvati relevantne organe vlasti u BiH, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji na temeljitu istragu i krivičo gonjenje svih slučajeva napada i prijetnji, uključujući i one putem interneta, usmjerenih protiv novinara i medijskih kuća, u cilju izvođenja počinilaca pred lice pravde.

Vijeću Evrope (CoE)

• Generalni sekretar, komesar za ljudska prava, Parlamentarna skupština i druga relevantna tijela CoE trebala pozivati nadleže organe vlasti u BiH, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji da osiguraju temeljite istrage i krivično gonjenje u svim slučajevima napada i prijetnji, uključujući i one putem interneta, upućenih novinarima i medijskim kućama, u cilju izvođenja počinilaca pred lice pravde i jasnog stavljanja do znanja da se nasilje i prijetnje prema novinarima neće tolerirati.

KEY RECOMMENDATIONS

To Authorities of Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, and Serbia

• Publicly and unequivocally condemn all attacks against journalists and media outlets and ensure swift and thorough investigations into all such incidents;

• Ensure prompt, effective, impartial, and thorough investigations into all attacks and threats against journalists and media outlets, including cybercrimes, and bring prosecutions as appropriate.

To the European Union Institutions and Member States

• Use every opportunity to urge the relevant authorities in Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo, Montenegro, and Serbia to immediately cease all intimidation of journalists and media outlets and to take necessary steps to improve investigations into attacks and threats against journalists and to bring perpetrators to justice.

To the Organization for Security and Cooperation in Europe (OSCE)

• The OSCE Representative on Media Freedom should continue to highlight violations of media freedoms and the plight of journalists in the Western Balkan region as part of her work, and make concrete recommendations for steps needed to address the problems identified.

• Other OSCE bodies and participating states should urge the relevant authorities in BiH, Kosovo, Montenegro, and Serbia to thoroughly investigate and prosecute all cases of attacks and threats, including online, against journalists and media outlets in order to bring perpetrators to justice.

To the Council of Europe (CoE)

• The Secretary General, the Commissioner for Human Rights, the Parliamentary Assembly and other relevant CoE bodies should urge the relevant authorities in BiH, Kosovo, Montenegro and Serbia to ensure thorough investigations and prosecutions of all cases of attacks and threats, including online, against journalists and media outlets in order to bring perpetrators to justice and make clear that violence and threats against journalists will not be tolerated.