Friedrich-Ebert-Stiftung (FES):

Studija o mladima u Bosni i Hercegovini

Istraživački projekat „Studija o mladima u Bosni i Hercegovini“ okončan je početkom 2015. godine. Rezultati studije ukazuju na to da su mladi u Bosni i Hercegovini svjesni niza problema sa kojima se suočavaju, kako na individualnom nivou tako i na nivou društvene zajednice. Mladi u Bosni i Hercegovini su imali sreću da su uglavnom odrasli u demokratskom društvu. Međutim, njihovo iskustvo odrastanja i življenja se, na nesreću, odvijalo u okvirima nedovršene nekonsolidovane demokratije, koja iskazuje ignorantan stav spram potreba mladih. U isto vrijeme, mladi su svjesni činjenice da u njima leži određeni potencijal “pokretača promjena u društvu“, a što je izraženo kroz pozitivna očekivanja značajnog broja ispitanika u pogledu napretka zemlje u narednih nekoliko godina.

18.06.2015.

Friedrich-Ebert-Stiftung (FES):

Youth Study Bosnia and Herzegovina

The Youth Study in Bosnia and Herzegovina was finalized in the beginning of 2015. The study results show that BiH youth are aware of a series of problems that they are faced with at both individual and societal levels. The youth in BiH were fortunate enough to grow up exclusively in a democratic society. However, unfortunately, their growing up and living took place within the framework of unconsolidated, unfinished democracy, characterized by ignorant stance towards the needs of youth. At the same time, young people are also aware of the fact that there is certain potential among them to be the agents of change in the society, since significant number of respondents expressed positive expectations about future progress of the country in the next few years.

18.06.2015.

Dvadeset godina od Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa ekonomskim, društvenim i političkim izazovima. Ovi izazovi su u velikoj mjeri povezani sa poteškoćom države da nađe zajednički nazivnik za politički i ekonomski razvoj zemlje. Kako bi se saznalo više o mogućim tendencijama bosanskohercegovačkog društva, te sposobnostima da prevlada date izazove, neophodan je detaljan uvid u interese, težnje i stavove mladih, budući da se njihovi stavovi o određenim društvenim pitanjima i njihova vrijednosna orijentacija, mogu smatrati ranim pokazateljima budućih perspektiva čitave društvene zajednice.

Uzimajući u obzir značaj učešća mladih u demokratskim procesima,naročito u novim demokratijama, Fondacija Friedrich Ebert (FES) provela je nekoliko studija o mladima u zemljama jugoistočne Evrope. Predložak za ova istraživanja bile su poznate Shellove studije mladih, koje se redovito provode u Njemačkoj od 1953. godine i koje ukazuju na to da su permanentna istraživanja mladih pouzdan seizmograf za buduće trendove u zemlji, ali i pomoć vladama da na ispravan način odgovore na društvene izazove. Fondacija Friedrich Ebert (FES) je do sada provela studije o mladima u Albaniji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Rumuniji, Makedoniji i na Kosovu. Sva provedena istraživanja slijede istu metodologiju, što omogućava dalju komparativnu analizu rezultata na regionalnom nivou..

Ovaj opsežni istraživački projekat o mladima u Bosni i Hercegovini pokrenut je 2014. godine, kao zajednički projekat Fondacije Friedrich Ebert, uvaženih profesora i saradnika sa Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i istraživačke agencije IPSOS Adria.

Istraživački projekat „Studija o mladima u Bosni i Hercegovini“ okončan je početkom 2015. godine. Rezultati studije ukazuju na to da su mladi u Bosni i Hercegovini svjesni niza problema sa kojima se suočavaju, kako na individualnom nivou tako i na nivou društvene zajednice. Mladi u Bosni i Hercegovini su imali sreću da su uglavnom odrasli u demokratskom društvu. Međutim, njihovo iskustvo odrastanja i življenja se, na nesreću, odvijalo u okvirima nedovršene nekonsolidovane demokratije, koja iskazuje ignorantan stav spram potreba mladih. U isto vrijeme, mladi su svjesni činjenice da u njima leži određeni potencijal “pokretača promjena u društvu“, a što je izraženo kroz pozitivna očekivanja značajnog broja ispitanika u pogledu napretka zemlje u narednih nekoliko godina.

Ova studija će nesumnjivo poslužiti kao referentna tačka za buduće publikacije, aktivnosti i politike koje se odnose na mlade u Bosni i Hercegovini, kako bi potakla današnje mlade da budu pokretači promjena i da zadrže pozitivan duh i optimizam. Rezultati ovih istraživanja trebaju se naročito ticati donositelja odluka u Bosni i Hercegovini, budući da će društveno-ekonomski i politički kontekst koji oni kreiraju, utjecati na buduće djelovanje i položaj mladih u Bosni i Hercegovini.

Twenty years since Dayton Peace Agreement, the country still faces economic, social and political challenges. These challenges mostly relate to the difficulty of the society to find a common denominator for political and economic development of the country. In order to understand possible tendencies within the Bosnian-Herzegovinian society, and its capacity to overcome these challenges, one has to take a closer look at the youth - their interests, wishes and attitudes. Youth’s attitudes towards certain societal issues and their value orientation may be considered as an early indicator of future prospects of the whole society.

Considering the importance of youth participation in the democratic processes, in particular in new democracies, the Friedrich-Ebert Foundation decided to conduct several youth studies in the countries of South-East-Europe, following the famous Shell youth studies which have been regularly conducted in Germany since 1953. These studies show that regular research of youth can predict future trends in a country and help respective governments respond properly to societal challenges. So far, the Friedrich-Ebert Foundation has conducted youth studies in Albania, Croatia, Slovenia, Bulgaria, Romania, Macedonia and Kosovo. All implemented surveys follow the same methodology, providing for further comparative analysis of the results across the whole region.

This comprehensive study on youth in Bosnia and Herzegovina was launched in 2014, as a joint project of a well-matched team consisting of the Friedrich–Ebert Foundation, distinguished professors and associates from the Institute for Social Research at the Faculty of Political Sciences University of Sarajevo, and the Research Agency IPSOS Adria.

The Youth Study in Bosnia and Herzegovina was finalized in the beginning of 2015. The study results show that BiH youth are aware of a series of problems that they are faced with at both individual and societal levels. The youth in BiH were fortunate enough to grow up exclusively in a democratic society. However, unfortunately, their growing up and living took place within the framework of unconsolidated, unfinished democracy, characterized by ignorant stance towards the needs of youth. At the same time, young people are also aware of the fact that there is certain potential among them to be the agents of change in the society, since significant number of respondents expressed positive expectations about future progress of the country in the next few years.

This study will undoubtedly serve as a background paper for other publications, actions and polices concerning youth in Bosnia and Herzegovina, with the aim to support the youth to be the agents of change, and to keep positive and optimistic attitude. The results of the study should be especially of concern for the decision-makers in Bosnia and Herzegovina, since the socio-economic and political context established by the decision-makers will affect further actions and status of youth in Bosnia and Herzegovina.

UVOD

“Studija o mladima u Bosni i Hercegovini”, uz konsultiranje relevantne literature, utemeljena je na empirijski prikupljenim pokazateljima, a u vezi sa ocjenom mladih o vlastitom položaju u ovdašnjem društvu. Do tih pokazatelja došlo se istraživanjem koje je realizirano u drugoj polovici 2014. godine i to na reprezentativnom uzorku od 1004 ispitanika oba spola, od čega je 48,5% žena i 51,5% muškaraca, starosne dobi od 15 do 27 godina. Prosječna starost je 21 godina, a ispitanici su u ukupnom uzorku podijeljeni u tri skupine: od 15 do17 godina (21,5%), od 18 do 22 godine (39%), te od 23 do 27 godina (39,5%). Istraživanjem su obuhvaćeni ispitanici sa područja cijele Bosne i Hercegovine, od čega 45,2% iz ruralnih područja i 54,8% iz urbanih sredina, što je u konačnici, prikupljenim pokazateljima osiguralo neupitnu pouzdanost.

U konceptualizaciji ove studije, koja je korespondentna sa prethodno realiziranim istraživanjima u Hrvatskoj, kao i u još nekim zemljama, respektirane su i određene specifičnosti koje su u vezi sa položajem mladih u bosanskohercegovačkom društvu. Ne smije se zanemariti činjenica da je ovdje riječ o multilateralnom društvu koje se, kao takvo, višestoljetno sedimentiralo. Ono je u širem kontekstu prepoznatljivo po otvorenosti spram različitih religija, kultura i životnih tradicija, koje su na ovom prostoru ne samo dugovremeno prisutne, nego su gotovo na svakom koraku i golim okom vidljive. Primjera radi, u Sarajevu, samo u četverokutu od 200 metara, stotinama godina egzistiraju i svojoj svrsi služe četiri

ključno važna sakralna objekta koji pripadaju različitim religijama (islamskoj, ortodoksnohrišćanskoj, katoličkoj i jevrejskoj), a slična je situacija I u nizu drugih gradova. Upravo takva multilateralna odrednica ovdašnjeg društva, pokušala se uništiti nedavnim ratom, etničkom homogenizacijom i “posvajanjem” određenih teritorija ove zemlje za samo jedan od njenih naroda, a što se, u identitetskom smislu, negativno reflektira na mlade.

Prije sublimirajuće evaluacije empirijski prikupljenih pokazatelja, čini se svrsishodnim, u jednom širem kontekstu, apostrofirati nekoliko općenitih stavova o mladima u savremenom dobu, ali koji se odnose i na ovdašnju populaciju mladih.

Prvo, za razliku od sređenih i razvijenih zemalja u kojima se mladi tretiraju kao najdragocjeniji razvojni resurs, pa se onda u njih svjesno ulaže s ciljem da im se osigura poželjan ambijent za život u vlastitoj sredini, počevši od pružanja kvalitetnog obrazovanja i kontinuiranog usavršavanja, pa do zaposlenja i raznih olakšica u privatnom poduzetništvu, te rješavanju egzistencijalno važnih pitanja, kao što su kupovina stana I sl., u zapuštenim i nerazvijenim društvima mladi ne samo da su zanemareni, te u društveno-statusnom smislu svakovrsno marginalizirani, nego ih se čak benevolentno odriče i prepušta drugima, iako to predstavlja nenadoknadiv gubitak za te zajednice. Takav tip odnosa prema mladima je očigledan i u bosanskohercegovačkom društvu. Do koje razine se ne respektiraju mladi u Bosni i Hercegovini, surovo svjedoči podatak da ih je, samo u poratnom periodu, u druge zemlje otišlo preko 100.000. Imajući u vidu da se tu uglavnom radi o obrazovanim osobama, uključujući i specijaliste iz različitih oblasti, magistre i doktore nauka, suvišno je i naglašavati o kolikom i kakvom se tu gubitku radi, pogotovo za ovako malobrojno društvo kao što je bosanskohercegovačko. Ti ljudi sada svojim znanjima i kreativnim potencijalima unapređuju neka druga društva i države, umjesto vlastite domovine, koja prema svim relevantnim pokazateljima, tavori na samome dnu nerazvijenih zemalja i to ne samo u evropskim okvirima, nego i šire gledajući.

Drugo, mladi su po svojoj prirodi veoma ranjiva društvena kategorija, pa otuda predstavljaju poseban znanstvenoistraživački izazov, pogotovo u ovim postmodernim, odveć temporalnim uvjetima življenja, koji nameću redefiniranje dosadašnjeg, tj. naslijeđenog sistema vrijednosti I načina života, promoviraju drugačiju socijalizaciju u kojoj se bitno mijenja uloga porodice, škole, vršnjaka… Mijenja se i vremenska paradigm koja je karakterizirala mlade u minulom vremenu, odnosno, pomjera se “granica njihovog trajanja” (raniji početak, kao i ubrzanije sazrijevanje, ali i odgađanje stupanja u bračnu zajednicu, rađanje djece i slično, iz dosadašnjih 20-ih u 30-e, pa nerijetko i u još kasnije godine). Povećan je broj razvoda brakova, narastaju vanbračne zajednice i broj vanbračne djece, sve su češće jednoroditeljske porodice, kao i “destigmatizacija” heteroseksualnih identiteta, mijenja se karakter odnosa roditelja prema djeci i obrnuto itd. Pri svemu tome mladima se, zahvaljujući fascinantnom razvoju informacijskih tehnologija, preko raznih internetskih i drugih audiovizuelnih mreža, napasno nude i preferiraju različiti, nerijetko veoma opaki sadržaji, uključujući i one za koje se pouzdano može kazati da u slučaju njihovog prekomjernog “konzumiranja”, mogu odvesti takve osobe čak i u ovisnost, pogotovo u odsustvu pružanja blagovremene i adekvatne informacije o tome.

Poznato je, također, da ranjivost mladih posebno dolazi do izražaja u tranzicijskim društvima, naročito ako su ona, kao u bosanskohercegovačkom slučaju, prethodno prošla kroz konfliktnu situaciju (rat), što onda konkretni ambijent života (ovdje je riječ o bosanskohercegovačkom), kako u političkom i ekonomsko-socijalnom, tako i u svakom drugom smislu, čini dodatno rovitim i frustrirajućim. Stoga se ne treba čuditi što je postojeća, po mlade očigledno deprimirajuća situacija u ovoj zemlji, gurnula ih u takvo mentalno stanje da njih preko 70% želi da je napusti.

Najkraće kazano, u ovom istraživanju fokus je bio na sagledavanju stavova mladih, odnosno percepciji mladih o njihovom stvarnom status u društvu, tj. kvaliteti života, (ne)mogućnostima zadovoljavanja egzistencijalnih potreba, perspektivama, motivaciji za odlazak u druge zemlje, sistemu vrijednosti, krizi identiteta i drugim, za mlade osobe bitnim pitanjima.

INTRODUCTION

“Youth Study Bosnia and Herzegovina” is based on collected empirical indicators on youth attitudes toward their status in the contemporary society, while consulting relevant bibliography. The indicators were established through the study conducted in the second half of 2014 among a representative sample of 1004 adults of both sexes, of which 48,5% women and 51,5% men, in the 15-27 age group, with average age of 21 years. Total sample of respondents was divided into three groups: 15-17 age group (21,5%), 18-22 age group (39%), and 23-27 age group (39,5%). The study involved respondents from all over Bosnia and Herzegovina, with 45,2% respondents from rural settlements, and 54,8% from urban settlements. Such approach provided unquestionable reliability of the collected indicators.

While conceptualizing this study, which corresponds to previously conducted studies in Croatia, and a few other countries, certain specificities related to the status of youth in BiH society have been respected. We should not lose sight of the fact that this is a multilateral society, whose sedimentation has lasted for centuries. In a broader context, BiH society is well known for its openness to different religious and cultural traditions, which have existed for a long time, and are breaking upon the eye almost at every step. For instance, in Sarajevo, in the range of 200 meters, one is able to see four important sacral buildings, that have stood there for years, and that represent four different religions (Islamic, Orthodox, Catholic and Jewish). Many other cities across BiH share similar cultural background. The recent war, or ethnical homogenization and “acquisition” of certain parts of the territory of Bosnia and Herzegovina by one of its peoples, was an attempt to destroy such multilateral determinant of the contemporary BiH society. These events have exerted negative impact on the identity of young people in BiH.

Prior to sublimated evaluation of empirically collected indicators, it seems appropriate to accentuate certain general attitudes of hither young people in the modern age, within the broader context, as indicated in the Introductory section of this project.

First of all, unlike organized and developed countries, where youth are treated as countries’ most valuable development resource worth investing in, with a view to provide them with desirable living environment, including provision of high-quality education, continuous education, employment and various facilities in private entrepreneurship sector, all the way to addressing the issues of existential importance, such as purchase of apartment, etc., neglected and underdeveloped societies not only ignore and socially marginalize youth, but also reject and abandon them, what comes as irreparable loss to the community. Such is the attitude towards the youth in BiH society. The fact that over 100,000 young people have left Bosnia in the post-war period is one of many examples of disrespect toward youth in Bosnia and Herzegovina. If we take into account that students make up larger majority of persons that left the country, including specialists in various fields, master’s and doctoral students, it is needless to underline the extent of loss suffered due to such a ‘brain-drain’ in small BiH society. With their knowledge and creative potential, these young people nowadays make a positive contribution to development of another societies and countries, instead of boosting the development of their own country, that, based on all relevant indicators, languishes at the bottom of the scale of underdeveloped countries within Europe, and beyond.

Secondly, young people are, by their nature, very vulnerable social category. Hence, they pose a particular challenge to scientific research, especially in the postmodern, over-temporal living conditions, that redefine former value system and lifestyle, and promote different forms of socialization, which significantly change the role of family, school, peers…Moreover, temporal paradigm change occurs regarding duration of life phases (earlier beginning of adolescence, faster maturity, but also delaying marriage and childbearing from 20s to 30s, and even later years), together with increase in divorce rate, number of illegitimate births, single parents, “de-stigmatization” of heterosexual identities, with changing the character of the relationship between parents and children, etc. In all this, owing to fascinating information technology development, youth are offered various tempting, oftentimes vicious content on the Internet and other audiovisual networks, including content that, if “consumed” too much, can certainly lead to addiction, in particular in case of absence of provision of timely and adequate information on this matter.

It is also known that youth vulnerability is particularly evident in transitional societies, especially if such societies have gone through conflict (war), as is the case with Bosnian – Herzegovinian society. Such societal context contributes to further unstable and frustrating living environment (hereby we refer to the BiH living environment), both in political, economic, social, and any other sense. Therefore, it is no wonder that current situation in the country, which causes depression among youth, was found to lead to 70% of respondents wishing to leave the country.

Briefly stated, this study focused on examining youth attitudes toward their actual status in society, that is, their quality of life, their inability to meet their existential needs, their prospects, motives for going abroad, their value system, identity crisis, and other important issues for youth.

Autori: Jusuf Žiga, Lejla Turčilo, Amer Osmić, Sanela Bašić, Nedžma Džananović Miraščija, Damir Kapidžić, Jelena Brkić Šmigoc

Authors: Jusuf Žiga, Lejla Turčilo, Amer Osmić, Sanela Bašić, Nedžma Džananović Miraščija, Damir Kapidžić, Jelena Brkić Šmigoc

Izdavač: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) - 2015

Publisher: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) - 2015

Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom članku, isključivo leži na autorima i nužno ne odražavaju mišljenje urednika Dialogue - BiH2.0 – Dijalog, njegovog savjetodavnog odbora, Tufts univerziteta, partnera, pobornika i donatora.

Responsibility for the information and views set out in this article lies entirely with the authors, and do not necessarily reflect the opinion of the Dialogue - BiH2.0 - Dijalog Editors, its Advisory Board, Tufts University, Partners, Supporters and Donors.}

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)