BiH2.0 PERCEPCIJE PERCEPTIONS





INTERAKTIVNA 3D/2D HRONOLOGIJA
REAKCIJE
INTERACTIVE 3D/2D TIME-LINE
REACTIONS

Dijalog BiH2.0 je izmapirao selekciju političkih i medijskih reakcija povodom ‘Preokreta južnog toka’ u format interaktivne 3D hronologije. Tematski prilozi su izdvojeni iz mnoštva javnih izvora koji su dostupni svakom ko ima pristup Internetu. Kako se situacija bude razvijala, tako ćemo nastaviti da prikupljamo relevantne informacije, i da ih uvrštavamo unutar interaktivne hronologije.

Izbor i prezentacija ovih informacija ne znači da postoji povezanost između Dijaloga BiH2.0 i neke organizacije/pojedinca spomenutog u tekstovima.

Dialogue BiH2.0 has mapped out a selection of political and media reactions in reference to the ‘U-turn on the South Stream’, in a format of an interactive 2D & 3D Time-Line. Thematic updates have been selected from variety of public sources that are accessible to anyone who has access to the Internet. We will continue to collect and insert relevant information into the time-line as the situation continues to unfold.

Selection and presentation of this information does not imply that there is an association between Dialogue BiH2.0 and any organization/individual mentioned in these updates.

JUŽNI TOK

Cilj projekta Južni tok u vrijednosti od 50 milijardi dolara (32 milijarde funti, 40 milijardi eura) bio je da se ojača energetska sigurnost u Evropi transportom prirodnog gasa iz Ruske Federacije kroz Crno more do Bugarske i kroz Srbiju (sa priključkom za BiH), Mađarsku i Sloveniju i dalje Austriju i Italiju. Od njegovog začetka (23. juni 2007) geo-politička agenda je bila da se obezbijedi godišnja potražnja Evrope za dodatnim uvozom gasa, zaobilazeći Ukrajinu, i na taj način eliminišući rizik od povezanog tranzita. Međutim, projekat je doveo do spora zbog neispunjenja  konkurentnosti Evropske unije i zakona o energiji, kao što je Treći energetski paket. Takođe je viđen kao rival projektu Nabucco; gasovod Turska-Austrija (onaj koji zaobilazi jugoistočnu Evropu). Prvobitno je zamišljeno da se Južni tok završi 2018, ali zategnuti odnosi EU i SAD sa Rusijom oko Ukrajine doveli su sudbinu projekta u pitanje:

  • 17. aprila 2014, zbog pitanja bezbjednosti u Ukrajini, Evropski parlament donio je neobavezujuću rezoluciju koja se protivi gasovodu Južni tok i preporučuje traženje alternativnih izvora za snabdijevanje Evropske unije gasom.
  • U aprilu 2014. Rusija je podnijela žalbu Svjetskoj trgovačkoj organizaciji protiv zakona Evropske unije o tržištu energije koji je donesen 2009, tvrdeći da krše međunarodna pravila. Ti zakoni zabranjuju snabdjevačima da posjeduju tranzitna postrojenja kao što su gasovodi, što će prisiliti Gazprom da dozvoli proizvođačima gasa treće strane da koriste gasovod Južni tok.
  • U junu 2014. Bugarska je privremeno zaustavila izgradnju zbog prekršajnog postupka Evropske komisije protiv Bugarske zbog neispunjenja evropskih pravila o javnoj nabavci konkurentne energije.
  • 1. decembra 2014, za vrijeme državne posjete Turskoj, predsjednik Putin je najavio da se Rusija povlači iz projekta, okrivljujući sankcije Zapada i nedostatak dozvola za izgradnju na teritoriji Evropske unije. Umjesto toga je predsjednik Gazproma Aleksey Miller rekao da će energetski div graditi masivni gasovod koji će ići od Rusije, proći kroz Tursku i zaustaviti se na grčkoj granici – dajući Rusiji pristup južnoevropskom tržištu. Novi gasovod imaće godišnji kapacitet od 63 milijarde kubnih metara.
  •  S političke tačke gledišta, Turska i Rusija su ‘na različitim polovima’, ali sa ekonomske tačke gledišta dogovor o gasu između dvije države povezao je Moskvu i Ankaru u zajedničkom interesu.
  • Pobornici raznovrsnijeg snabdijevanja gasom, što Evropu oslobađa zavisnosti od ruskog gasa, nadaju se da će odvajanje od južnog toka ubrzati napredak prema zajedničkoj energetskoj politici Evropske unije.

Poruka predsjednika Putina bila je otvorena: “EU više neće koristiti ruski gas. To je njihov izbor.”

SOUTH STREAM

The objective of the $50bn (£32bn; €40bn) South Stream project was to strengthen the European energy security by transporting natural gas of the Russian Federation through the Black Sea to Bulgaria and through Serbia (with BiH extension), Hungary and Slovenia further to Austria and Italy. Since its inception (23 June 2007), the geo-political agenda was to meet Europe’s annual demand for additional gas import, whilst bypassing Ukraine, and by doing so, eliminating associated transit risks. However, the project created controversies due to non-compliance with the European Union competition and energy legislation, such as the Third Energy Package. Also, it was seen as rival to the Nabucco project; the Turkey–Austria gas pipeline (one that circumvents Southeast Europe). South Stream was initially scheduled for completion in 2018, but souring relations between the EU and US with Russia over Ukraine brought the fate of the project into question:

  • On 17 April 2014, amid the security concerns in Ukraine, the European Parliament adopted a non-binding resolution opposing the South Stream gas pipeline and recommending a search for alternative sources of gas supplies for the European Union. 
  • In April 2014 Russia filed a complaint at the World Trade Organization against the European Union’s energy market laws that were enacted in 2009, claiming that they violate international rules. These laws ban suppliers from owning transit facilities such as gas pipelines, and would force Gazprom to allow third-party gas producers to use the South Stream pipeline.
  • In June 2014, Bulgaria temporarily stopped construction due to the European Commission’s infringement procedure against Bulgaria for non-compliance with European rules on energy competition public procurements.
  • On 1 December 2014, during a state visit to Turkey, president Putin announced that Russia was withdrawing from the project, blaming Western sanctions and lack of construction permits in the territory of the European Union. Instead, Gazprom CEO Aleksey Miller said the energy giant will build a massive gas pipeline that will travel from Russia, transit through Turkey, and stop at the Greek border – giving Russia access to the Southern European market. The new pipeline will have an annual capacity of 63 billion cubic meters.
  • From a political point of view, Turkey and Russia are “poles apart,” but from an economic point of view the gas deal between two states have united Moscow and Ankara in a common interest.
  • Champions of a more diversified gas supply, weaning Europe off its dependence on Russian gas, hope that the scrapping of South Stream will speed progress towards a common European Union energy policy.

President Putin's message was blunt:
"The EU will not benefit from Russian gas any more. That is their choice."

DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG je posvećena promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti, na prostoru Bosne i Hercegovine.
DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG is committed to promoting Open Policy, Open Information, and Open Government across Bosnia-Herzegovina.

© DIALOGUE - BIH2.0 - DIJALOG (2015)